Auroru borealis izazvala je solarna oluja koja prijeti da donese poremećaje na Zemlji
Prve posljedice od nekoliko koronalnih eksplozija (CME) - izbacivanja plazme i magnetnih polja sa Sunca - stigle su u ranim popodnevnim satima po istočnom američkom vremenu, saopćila je Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA).
Očekuje se da će snažnije geomagnetne oluje potrajati tokom vikenda. One su uslijedile kako se Sunce približi vrhuncu 11-godišnjeg ciklusa koji donosi povećanu aktivnost.
"Obavijestili smo sve naše infrastrukturne operatere sa kojima koordiniramo, kao što su satelitski operateri, ljudi za komunikaciju... i naravno, električna mreža ovdje u Sjevernoj Americi", rekao je novinarima prognostičar svemirskog vremena Shawn Dahl.
Američka federalna administracija za avijaciju je, međutim, u petak u objavi na društvenim medijima navela da ne očekuje "nikakve značajne utjecaje na nacionalni sistem vazdušnog prostora zbog potencijalne geomagnetne oluje".
Za razliku od solarnih baklji, koje putuju brzinom svjetlosti i stignu do Zemlje za oko osam minuta, CME sporije putuju, a zvaničnici navode da je trenutni prosjek 800 kilometara u sekundi.
U jednom trenutku je bilo do sedam CME-a u tranzitu, koji su proizašli iz klastera sunčevih pjega koji je 16 puta širi od naše planete, ali nije jasno kako su se spojili na putu.
Mathew Owens, profesor svemirske fizike na Univerzitetu u Redingu, rekao je za AFP da će se efekti uglavnom osjetiti na sjevernim i južnim geografskim širinama. Koliko će se oni proširiti zavisit će od konačne snage oluje.
"Sjeverna Kanada, Škotska, takva mjesta će imati neke dobre aurore - mislim da to možemo sa sigurnošću da kažemo", rekao je on, dodajući da se slična situacija očekuje na južnoj hemisferi. Što se i potvrdilo kasnije kada je u toku noći polarna svjetlost obasjala nebo nad američkim i evropskim kontinentom.
Fluktuirajuća magnetna polja povezana sa geomagnetnim olujama indukuju struje u dugim žicama, uključujući dalekovode, što potencijalno može dovesti do nestanka struje. Dugi dalekovodi također mogu postati elektrifikovani, što dovodi do inženjerskih problema.
Svemirske letjelice su također izložene riziku od visokih doza radijacije, iako atmosfera sprečava da to stigne do Zemlje.
U oktobru 2003. godine geomagnetne oluje ocjenjene kao "ekstremne" dovele su do nestanka struje u Švedskoj i oštetile energetske transformatore u Južnoj Africi. Mogući su i utjecaji na visokofrekventnu radio komunikaciju, GPS i satelite.
Zvaničnici su rekli da bi ljudi trebalo da imaju normalne rezervne planove za nestanke struje, kao što su baterijske lampe, baterije i radio pri ruci.
Najmoćnija geomagnetna oluja u zabilježenoj historiji, poznata kao Karingtonov događaj, dogodila se u septembru 1859. godine, nazvana po britanskom astronomu Richardu Carringtonu.
Prekomjerne struje na telegrafskim linijama u to vrijeme izazvale su strujne udare tehničara i čak zapalile neke telegrafske opreme.
