Australski profesor Danijel Džino o misterioznom periodu naše historije: Šta znamo o počecima Bosne i Huma
Danijel Džino je profesor antičke historije na Univerzitetu Macquarie u Australiji, a tokom karijere objavio je veliki broj radova koji se bave antičkom i ranosrednjovjekovnom historijom. Nakon dvije knjige koje se bave ranosrednjovjekovnom Hrvatskom, 2023. godine objavio je knjigu koja se bavi ranosrednjovjekovnom Bosnom i Humom.
Radi se o periodu za koji postoji mali broj pisanih historijskih izvora, a ni arheološki nalazi ne otkrivaju punu priču. Na pitanje o tome na koje mitove misli kada pogledamo naziv knjige, Džino upozorava da je ovaj period bio pogodan za svojatanje od raznih ideoloških diskursa.
"Ranosrednjovjekovna prošlost budućih Huma i Bosne, odnosno čitavog ovog područja u istočnojadranskom zaleđu je uvijek bila, s obzirom da ne znamo puno o njoj, svojatana od različitih ideoloških diskursa. S jedne strane su nacionalistički diskursi koji su tražili neku vrstu 'lebensrauma', tj. životnog prostora gdje bi granice trebale biti, a ne smije se zaboraviti ni nadnacionalni diskursi kao što je jugoslovenski, koji je Bosnu i Hercegovinu vidio isključivo kao malu Jugoslaviju koji je trebao na okupu držati federaciju i koji je imao vrlo značajan utjecaj na istraživanja između 1945. i 1990. godine", navodi Džino.
Ističe da je jako teško se baviti ovom temom s obzirom na to da pisanih izvora nedostaje, ali i da su ipak oni tradicionalno dominirali interpretacijom prošlosti.
"Onda sam napisao da arheolozi imaju stokholmski sindrom prema historijskim interpretacijama da bez obzira šta im kazuje materijalna kultura oni to pokušavaju ugurati unutar interpretacija nastalih na pisanim izvorima. To nije lako. Neke informacije imamo, ali one su raštrkane u velikom broju publikacija. 700 ili 800 bibliografskih jedinica imam u knjizi što znači da je trebalo ići u sve te detalje. Ova knjiga nije definitivan prikaz ovog perioda. On je svojevrsna sinteza onoga što znamo i ja se nadam temelj za kasnija i buduća istraživanja", kazao je Džino.
Džino navodi da je Hum, prema njegovoj interpretaciji koja se temelji na već poznatom, nastao spajanjem ujedinjenja politije (op.a. izraz koji se koristi za ranodržavne političke tvorevine) ili političke tvorevine koje izvori nazivaju Neretljanima i Zahumlja.
"Naravno postoje određeni pogledi da se zemlja Neretljana isto nazivala Hum, ali to je predmet debate. Dok je Bosna nastala u području gornjem toka rijeke Bosne, trokutu između Travnika, Zenice i Sarajeva", pojašnjava Džino.
On ističe da postoje razlike u arheologiji u ovom periodu kada se posmatraju Bosna i Hum.
"Ovaj dio Huma koji isto obuhvaća i dio jadranske obale, poluotok Pelješac, koji je vrlo bitan, jer je Hum imao dva centra moći Blagaj kod Mostara i Ston, a sahranjivanje u Mogorjelu pokazuje da je to bio treći centar moći. Imaju zanimljive stvari, npr. na Pelješcu imamo tipičnu predromaniku, imamo crkve. Dok ovamo imamo dosta grobalja koja su nastala bez crkve. Što se tiče Bosne stvari se počinju odmotavati. Mi nismo imali Bosnu iz devetog i desetog stoljeća, ali uskoro izlazi rad moj i kolegice Adise Lepić gdje imamo jedan latinski natpis iz Breze, tzv. Breze 1- Srđa koji datiramo između 900. i 1200. godine što je po svemu sudeći najstariji latinski epigrafski natpis u Bosni. Sve više indicija dolazi da su bosanske bazilike imale ranosrednjovjekovnu fazu. One su napravljene u kasnoj antici, ali imaju ranosrednjovjekovnu fazu koju ćemo nadam se u budućoj kolaboraciji s Zemaljskim muzejom i kolegicom Adisom Lepić biti objavljeno u opsežnoj studiji", kazao je Džino.
Na pitanje o tome šta u knjizi vidimo o doseljavanju Slavena, šta se dešava sa stanovništvom, Džino kaže da ideja o velikoj migraciji Slavena u sedmom stoljeću, danas možemo gotovo sigurno reći da do toga nije došlo, ali da je bilo migracija koje počinju krajem sedmog stoljeća i da su postupne.
"Ne dolaze ti Slaveni u velikim masama. Dolaze manje skupine ljudi i dolaze kontinuirano. S druge strane ne smijemo zaboraviti da je domaće stanovništvo preživjelo na nekoliko mjesta. Imamo te tragove, posebno oko Travnika, u Bilmšiću kod Zenice i nešto više na jugu. Ono što smo dobili u srednjem vijeku je jedna vrsta integracije između doseljenika koji su govorili slavenskim jezikom i domaćeg stanovništva. S tim da ti slavenski doseljenici nisi dolazili kao neka bezoblična masa, kako je to bilo prikazivano u jugoslovenskoj historiografiji. Oni su imali svoje elitne skupine, prestižna imena koja su donosili i oni su počeli obrazovati elite, prije nego što su imali 'slavenske seoske zadruge'. Nego, već imamo postojanje župa unutar Bosne koje su potvrđene u 13. stoljeću. Pokazuje da imamo elitu i definirana područja gdje su ti ranosrednjovjekovni magnati postavili svoju vlast", pojašnjava Džino.
Džino navodi da je teško definirati kada Bosna i Hum postaju određene države.
"Za Hum je puno lakše jer imamo osobu Mihajla ili Mihovila iz ranog 10. stoljeća i tu se pokazuje kao značajan vladar onog što će postati Hum. Da li se to zvalo Hum to je druga priča. Što se tiče Bosne neke natruhe iz tog 'nesretnog Ljetopisa Popa Dukljanina'. Ljetopis Popa Dukljanina je neka vrsta koda za koji mi nemamo šifru i svako ga nastoji interpretirati na svoj način, ali nemamo ključ kako bi ga čitali. Sada ono što se možda može iščitati s nekom sličnosti u dubrovačkim izvorima da je vrlo vjerovatno Bosna, kada govorimo o centralnoj Bosni, imala kneza kao vladara koji je imao odnose s tada moćnim vladarima. Čim imamo crkve u devetom stoljeću koje se renoviraju imamo i neku vlast", kazao je Džino.
Ističe da postoji velika razlika Huma i Bosne u ranom srednjem vijeku jer u Humu, području Neretljana i Zahumlja imamo ukope s oružjem dok ih u Bosni još uvijek nismo pronašli.
"To znači da elita dolazi iz dva različita pravca i da oni svoj status potvrđuju na različit način. Elita na jugu slično eliti u dalmatinskom, kasnije hrvatskom kneževstvu se prvobitno pokazuje kao specijalisti za nasilje, zato što sahranjuju s oružjem. Ovdje toga, od Bugojna prema centralnoj Bosni još uvijek nemamo, ali ne znači da nećemo naći", zaključuje Džino.
Borilački spektakl u Njemačkoj: Boje BiH u februaru brane Šendro, Krnjić, Biber...
U BiH registrovano skoro 12.000 novih automobila u 2024. godini, polovnjaci spriječili rast tržišta
