Biodizajnerica Maja Halilović mijenja svijest bh. društva prema važnosti brige o prirodi
Halilović se već skoro tri godine aktivno bavi biodizajnom. Cijela priča počinje onda kada se počela baviti istraživanjima o ekologiji, ali i generalno istraživanjima o tome koliko plastika zagađuje planetu Zemlju.
Biodizajn kao oružje protiv proizvodnje plastike i alat za spas planete Zemlje
"Znate li da, kada je Coca-Cola trebala početi proizvoditi plastične flaše, kompanija je platila jednom naučniku da istraži šta će se desiti ako umjesto samo staklenih počnu proizvoditi i veliki broj plastičnih flaša. Istraživanje je pokazalo da to ne trebaju uraditi, jer se plastika ne može razgraditi, ne može se reciklirati te će samim tim kroz nekoliko decenija sve to napraviti katastrofalne posljedice. Postoje razni načini na koje se plastika uništava trenutno u svijetu, ali nijedan od njih nije dobar za okolinu, što nas naposljetku dovodi do zaključka da se proizvodnja i korištenje plastike treba smanjiti ili eventualno svesti na minimum", započinje razgovor naša sagovornica.
Postavlja se pitanje, šta onda možemo koristiti umjesto plastike? Postoji li alternativa? Maja nam govori kako odgovora na ova pitanja ima puno, a jedan od njih su i biorazgradivi materijali koje ona istražuje, a o kojima se u BiH veoma malo zna.
"Biodizajn je nešto sasvim novo, čak ni u svijetu još uvijek nije razrađena industrija. To je grana dizajna koja u potpunosti mijenja cijeli pogled na dizajn. Može se reći da mi sarađujemo, ne samo s umjetnicima, nego i s cijelom naukom", objašnjava nam.
Materijali na kojima Halilović radi mogu trajati i do više mjeseci, ponovo se obnavljati i koristiti, a ukoliko ih se želite riješiti - možete ih jednostavno zakopati u zemlju gdje će se vrlo brzo razgraditi. Jedan od velikih benefita razgradnje ovih materijala jeste činjenica da prilikom razgradnje ne zagađuju zemlju, već u nju ispuštaju vitamin C koji je hrani.
"Fokus se trenutno stavlja na istraživanje, a ne formu materijala. Važno je razumjeti kako dobiti dobar, a kako loš materijal. Važno je znati kako se razlaže, nestaje. Ovaj materijal je bakterija, kiselina, ali također i kvasac. To su organizmi kojima možete manipulisati da biste ostvarili krajnji rezultat. Do sada sam dolazila do raznih rezultata, svaki je drugačiji ovisno o tome kako sam materijale hranila i uzgajala", kaže.
Posao je to kojem se Halilović posvećuje svaki dan. Provodi sate izučavajući kako koji materijal reaguje na različite dodatke, a u svemu tome pronalazi vremena i da širi svijest o važnosti biodizajna tako što vodi brojne radionice za sve generacije.
"Održala sam više od deset edukativnih radionica o ovoj temi, zainteresovanost je uvijek izrazito velika. Među zainteresovanima su i djeca i odrasli, što je odlično", kaže Halilović, dodavši kako je do sada o biodizajnu govorila u Beogradu (Young Balkan Designer 2019 Circular design, regionalni design competition; Muzej tehnike i nauke Beograd) i Sarajevu, ali već dogovara nove radionice.
Ističe kako bi voljela da svoje eksperimente ne mora provoditi u stanu, garaži i sličnim mjestima, već da za to postoji laboratorij. Nije joj, kaže, potrebna velika prostorija, već mali prostor sa dovoljno adekvatne opreme.
"To je nešto što mi je svakako potrebno. Mikroskop, sterilno mjesto, čisto da se može što bolje testirati i samim tim imati 100 posto tačne rezultate. Jer ovako to nije u potpunosti sigurno, a u laboratoriji bi to bilo mnogo drugačije", kaže.
Beskrajni optimizam i pozitiva u nedostatku sredstava i razumijevanja
Naša sagovornica ističe kako vrlo često nailazi na prepreke u obliku nerazumijevanja, nezainteresovanosti i slično. Ipak, mnogo je više onih koji su biodizajn dočekali raširenih ruku.
"Oduševljena sam koliko je biodizajn pozitivno primljen, a uz to sam oduševljena i brojem ljudi koji su se počeli baviti biodizajnom nakon mojih predavanja. Čujemo se, razmjenjujemo istraživanja i čak razmišljamo o zajedničkom radu. Veliki bum tek slijedi!", pozitivno kaže.
Halilović veoma optimistično gleda budućnost. Već su joj ponuđene saradnje iz Minhena i Beograda, ali ističe kako se ne zalijeće da prihvati sve što joj se nudi.
"Neki ljudi se baziraju većinski na biodizajn, a druga lična načela i vjerovanja nam se ne uklapaju. Ja vidim šta se dešava na našoj planeti, što za sobom povlači sve ono što se dešava s našim psihičkim i fizičkim zdravljem. Sve je to ukomponovano. Bavljenje biodizajnom je ujedno i bavljenje politikom, ekonomijom i tržištem...", objašnjava Halilović dodavši kako bira da radi s ljudima koji imaju istu viziju kao i ona, a to je da biodizajniranjem smanje gušenje plastikom na planeti Zemlji.
Biodizajn treba mijenjati svijest i imati krajnju upotrebu, ističe. To je veoma jeftina industrija, a s onim što je Halilović do sada otkrila uz izdvojena sredstva BiH može krenuti nabolje po pitanju mnogih stvari. Potrebno je samo, naglašava, pokrenuti ljude. Poslije toga će sve ići puno lakše.
"Ovo je način povratka prirodi, ponovnom izučavanju njenih procesa koji su puno logičniji i bolji od onih koje smo mi stvorili. Jer, bez obzira na to koju tehnologiju koristimo, ako dovodi do destrukcije cijelog svijeta, onda to nije napredna tehnologija", kaže.
Najvažnije je znati da ne treba kriviti ljude za problem u vezi s otpadom, smatra naša sagovornica. Glavni krivci su proizvođači, jer oni svjesno distribuiraju nešto za šta znaju da je teško reciklirati.
"Ili će prestati proizvoditi plastiku, ili ćemo kroz 20 godina imati ekološku katastrofu nemjerljivih posljedica. Ne, naravno, samo zbog plastike, ali to igra veliku i bitnu ulogu u svemu", kaže Halilović na kraju razgovora za Klix.ba.
U Saudijskoj Arabiji će biti zabranjen alkohol tokom Svjetskog prvenstva, u FIFA-i se pomirili s tim
Da li nas zelena tehnologija polako truje: Poseban rizik od nekoliko oboljenja
