Do ovog zaključka se došlo "detektivskim radom" u šumama Ugande, gdje su posmatrane životinje koje su izgledale povrijeđene ili bolesne, a cilj je bio utvrditi da li se one same liječe pomoću biljaka.
Kada je povrijeđena životinja tražila nešto specifično u šumi za jelo, istraživači su prikupljali uzorke te biljke te su obavili analizu. Većina analiziranih biljaka je zapravo imala antibakterijska svojstva. Naučnici sada vjeruju da upravo čimpanze mogu pomoći ljudima u potrazi za novim lijekovima.
"Ne možemo analizirati sve u ovim šumama u svrhu otkrivanja ljekovitih svojstava, ali možemo testirati biljke koje čimpanze traže", izjavila je vodeća istraživačica dr. Elodie Freymann s Univerziteta Oxford.
Ona je u protekle četiri godine provela više mjeseci slijedeći i posmatrajući dvije zajednice divljih čimpanzi u centralnom šumskom rezervatu Budonga. Osim što je tražila znakove bola, odnosno životinje koje šepaju ili drže tijelo na neobičan način. Potom je zajedno s kolegama prikupila uzorke izmeta i urina kako bi se provjerilo da li postoje znakovi bolesti ili infekcije. Posebnu pažnju su obraćali na čimpanze koje traže nešto što inače ne jedu, poput kore drveta ili kožice voća.
"Tražili smo nove biljke koje bi mogle imati ljekovita svojstva", rekla je dr. Freymann. Opisala je jednu čimpazu s teško povrijeđenom rukom.
"Nije koristio ruku dok je hodao, šepao je. Također, bio je jedini koji je tražio paprat za jelo", kazala je ona.
Naučnici su analizirali paprat, biljku pod nazivom Christella parasitica,a ustanovili su da ima protivupalna svojstva. Prikupili su ukupno 17 uzoraka 13 različitih vrsta biljaka i poslali ih dr. Fabienu Schultzu u Njemačku na analizu. Ustanovljeno je da gotovo 90 posto ekstrakata inhibira rast bakterija, dok trećina ima prirodna protivupalna svojstva. To znači da mogu smanjiti bol i potaknuti zacjeljivanje.
Sve povrijeđene i bolesne čimpanze navedene u istraživanju su se u potpunosti oporavile, uključujući mužjaka s povrijeđenom rukom koji ju je počeo koristiti nakon nekoliko dana.
"Naravno, ne možemo biti 100 posto sigurni da su ovi slučajevi direktni rezultat konzumiranja pomenutih resursa, no ipak naglašavaju medicinsko znanje koje se može steći promatranjem drugih vrsta u divljini, kao i hitnu potrebu očuvanja 'šumskih apoteka' za buduće generacije", zaključila je dr. Freymann.
