Prošlog proljeća astronomi u timu poznatom kao BICEP objavili su otkriće tragova, doslovnih nabora u prostor-vremenu, poznatih i kao gravitacioni talasi. Nabori su se poklapali sa jednim od fundamentalnih hipoteza o Velikom prasku – da se u njegovom prvom momentu desila nagla ekspanzija koja je označena kao kosmička inflacija.
Pronalazak dokaza gravitacionih talasa postao je kandidat za najznačajnije otkriće u modernoj astronomiji. Da bi do toga došlo, pronalazak su morali ponoviti i potvrditi drugi naučni timovi. Ovih dana to se i desilo, ali kako to u nauci često biva, pronađene su greške koje su zaustavile prerano slavlje.
Naime, tim naučnika iz Evropske svemirske agencije (ESA) su uz pomoć satelita Planck skenirali isti region neba, tačnije mikrotalasnu pozadinsku radijaciju koja je nastala nekoliko stotina hiljada godina nakon Velikog praska, a koja na sebi nosi esencijalne informacije o tom događaju.
Naučnici iz ESA-e su ubrzo shvatili da se njihovi podaci ne poklapaju sa podacima tima BICEP. Također, razlog je ubrzo pronađen, a riječ je o tehničkom problemu. Naime, skeneri BICEP-a najvjerovatnije su naišli na međuzvjezdanu prašinu koja se "poigrala“ sa rezultatima.
Nova analiza mikrotalasne pozadinske radijacije navodi na zaključak kako je pronalazak iz proljeća prošle godine najvjerovatnije neprecizan, a za potvrdu o inflaciji naučnici će morati sačekati bolje instrumente.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
