Faraonovo prokletstvo: Vodi li otvaranje grobnice zaista u preranu smrt?
Konkretno, takozvana "faraonova kletva" postala je globalno prepoznat fenomen kada je lord Carnarvon, koji je sponzorirao ekspediciju da se pronađe kralj Tut, umro samo nekoliko mjeseci nakon što je ušao u grobnicu.
Unatoč ovoj sumnjivoj podudarnosti, malo je dokaza koji upućuju na bilo kakvu vezu između pronalaska faraona i brzog umiranja. Vođa ekspedicije Howard Carter, primjerice, poživio je još 17 godina nakon što je dječaka Kralja prenio s vječnog počivališta.
Što se tiče Carnarvona, on je bio na pragu smrti mnogo godina prije svoje konačne smrti, pateći od opetovanih infekcija pluća nakon što je bio teško ozlijeđen u prometnoj nesreći 1903. Daleko od toga da je bio proklet, moglo bi se reći da je živio šarmantan život sve do na kraju je podlegao trovanju krvi od infekcije koju prenose komarci u maju 1923. godine.
Međutim, Carnarvon je možda navukao prokletstvo na sebe svojim poslovnim poslovima. Kako bi finansirao slavnu ekspediciju, prodao je ekskluzivna prava na sve informacije o grobnici londonskom Timesu, čime je novinama zapravo dao monopol nad svim činjenicama u vezi s Tutankamonom i njegovim otkrićem.
Budući da je cijeli svijet bio zarobljen pričom koja se pojavila u Timesu, drugi su mediji očajnički željeli dočepati se nečega za objavljivanje i pribjegavali su izmišljanju. Nakon Carnarvonove smrti, novinari širom svijeta imali su apsolutni dan na terenu, ispisujući svakakve spekulativne priče o tome kako je došlo do njegove smrti.
Prema Davidu Silvermanu, kustosu svjetski poznate izložbe o Tutankamonu u Penn Museumu, koji je napisao 1987., mnogi su novinari u to vrijeme namjerno pogrešno protumačili natpise pronađene na grobnici kako bi implicirali postojanje prokletstva. Jedna je novina, na primjer, tvrdila da odlomak glasi: "Ubit ću sve one koji prijeđu ovaj prag u svete predjele kraljevskog kralja koji živi vječno", iako takva poruka zapravo nikada nije pronađena.
Drugi je iskasapio dio egipatske Knjige mrtvih koji je bio ugraviran na grobnici, pogrešno ga prevodeći kao: "Oni koji uđu u ovu svetu grobnicu brzo će ih posjetiti krila smrti."
Međutim, iako nema prokletstva koje se može naći nigdje u blizini tijela kralja Tut-a, hoodoo su ponekad bili ispisani na drugim staroegipatskim grobnicama. Jedan poznati primjer upozorava da će "oni koji razbiju ovu grobnicu umrijeti od bolesti koju nijedan liječnik ne može dijagnosticirati", iako nije jasno na čijem je grobu ispisana ova prijetnja.
Općenito, međutim, kletve su bile urezane samo u grobnice privatnih osoba, budući da su egipatski kraljevski članovi već bili zaštićeni nizom čarolija poznatih kao Tekstovi piramida i stoga nisu imali potrebu za dodatnom odbranom u obliku heksusa.
Pa ipak, usprkos potpunom nedostatku pravih faraonskih kletvi, pretjerano revni promatrači uvijek su iznova tražili razloge za vjerovanje da bi uznemiravanje drevnog kralja moglo imati smrtonosne posljedice. Jedan rad, objavljen u časopisu koji je jedan filozof znanosti opisao kao "pokušaj institucionaliziranja pseudoznanosti" , čak sugerira da su Egipćani zakapali nuklearni otpad u "trezore" ispod nekih grobnica, što je dovelo do fatalnih zdravstvenih komplikacija među arheolozima.
Smiješna nagađanja na stranu, neke su opravdane studije otkrile da drevne grobnice mogu sadržavati potencijalno štetne gljivice, plijesni ili druge mikrobe koji bi mogli ugroziti istraživače koji ih udišu. Međutim, do sada nema naznaka da je ijednog egiptologa ikada pogodio takav patogen, što sve predstavlja još jedan čavao u lijes faraonove kletve, piše IFLScience.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
