Neoplants je genetski modificirala biljku Epipremnum aureum, odnosno zlatni puzavac ili đavolji bršljan, kao i njen mikrobiom korijena kako bi kreirala Neo P1, moćan pročišćivač, odnosno pročišćivač zraka. Sada je ova super efikasna biljka stigla na tržište te bi mogla napraviti revoluciju u industriji pročišćavanja zraka. Neoplants očekuje da će njegov proizvod biti popularan i uspješan.
"Jedan od efekata pandemije je to da su ljudi mnogo svjesniji onoga što se nalazi u zraku koji udišu", rekao je Patrick Torbey, molekulanri biolog i glavni tehnički direktor Neoplantsa.
Jedna od prednosti je to što Neo P1 ne koristi struju pa stoga nema ni zagađenja. U vrijeme kada šumski požari muče mnoge regije, pročišćavanje zraka je veoma traženo.
Novi izum ima potencijal da uklanja isparljive organske spojeve (VOC) koje konvencionalni pročišćivači zraka jednostavno ne mogu obraditi. Razlog je to što su spojevi toliko mali da se ne mogu "uhvatiti" tradicionalnim metodama.
Međutim, biljke su dizajnirane da mogu "uhvatiti", apsorbovati i metabolizirati čak i najsitnije čestice. Neo P1 radi upravo to i dolazi u obliku jedne od najčešćih biljaka.
"Počeli smo s jednom od najpopularnijih kućnih biljaka u Sjevernoj Americi", rekao je Lionel mora, suosnivač startupa i izvršni direktor.
Međutim, zadatak nije bio lagan, jer je zlatni puzavac nije imao mapiran genom pa je Neoplantsov tim počeo raditi na tom zadatku.
"To je kao da pravite avion tokom leta", objasnio je Torbey.
Ipak, nakon četiri godine mukotrpnog rada, naučnici su razvili biljku koja može metabolizirati četiri glavna zagađivača zraka u zatvorenom prostoru uključujući formaldehid i toluen, a može i apsorbovati određene isparljive organske spojeve.
Međutim, naučnici se tu nisu zaustavili, nego su eksperimentisali i s mikroorganizmima koji žive u korijenu biljke. Oni su ubacivali gene iz ekstremofilnih bakterija, koje uspijevaju u surovim sredinama konzumirajući toksične hemikalije. Ova promjena je značajno povećala kapacitet boljke za metabolizam zagađivača.
Ipak, kako bi izbjegli katastrofe, naučnici su izbjegli eksperimentisanje na dijelovima genoma koji bi mogli unaprijediti opstanak biljke u divljini.
"Ne dajemo selektivnu prednost biljci. Ne potičemo je da raste brže, ne povećavamo njenu otpornost na pesticide niti diramo bilo šta od toga", dodao je Torbey.
Sada je kompanija fokusirana na modificiranje drugih vrsta biljaka kako bi zadovoljila različite ukuse. Također, radi na smanjenju cijene biljke koja trenutno košta 179 dolara.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
