Indijski rover ulazi hibernaciju kako bi preživio lunarnu noć, neizvjesno je da li će se "probuditi"
Riječ je o modu u kojem rover čuva svoju baetiju i štiti je od ekstremne hladnoće koju donosi lunarna no. Pragyan je već obavio svoje zadatke te se sigurno parkirao i poslao prikupljene podatke landeru, koji ih je potom proslijedio na Zemlju.
ISRO je saopćio tokom vikenda putem X-a kako se nada da će s erover probuditi nakon lunarne noći, koja traje oko 14 zemaljskih dana. Lander i rover, koji su sletjeli na Mjesec 23. augusta, dizajnirani su da rade samo jedan lunarni dan jer se ne očekuje da njihova elektronika izdrži temperature koje se spuštaju ispod minus 120 stepeni tokom noći.
Međutim, predsjednik ISRO-a S. Somanath je ranije najavio da će svemirska agencija pokušati produžiti njihov život stavljajući ih u mod niske energije.
"Započet ćemo proces tako što ćemo ih staviti u 'sleep mode' u narednim danima tako da bi mogli izdržati noć", rekao je on.
Nedugo zatim je stiglo novo kratko saopćenje.
"Trenutno je baterija rovera potpuno napunjena. Solarni paner je okrenut tako da primi svjetlost tokom narednog izlaska Sunca, što se očekuje 22. septembra. Resiver je uključen", navode iz ISRO-a.
Naučnik ISRO-a je kazao da je moguće da će se lander i rover probuditi nakon lunarne noći, no da to nije sigurno.
"Pokušavamo održavat bateriju na optimalnoj temperaturi. Da li će se sistemi 'probuditi' nakon noći, ovisit će o tome da li će baterija trajati tokom tog perioda", dodao je Somanath.
On je uporedio trenutnu situaciju sa stavljanjem mobitela u mod štednje energije dok punjač ne bude na raspolaganju.
"Punjač za lander i rover bit će izlazak Sunca, čime će biti okončana lunarna noć. U suprotnom će zauvijek ostati indijski lunarni ambasadori", istakli su iz ISRO-a.
Plan podrazumijeva ulazak landera i rovera u hibernaciju nekoliko dana prije kraja lunarnog dana, a to je 6. septembar. Somanath je kazao da je rover dosad prešao 100 metara krećući se po površini Mjeseca.
Četiri instrumenta na landeru i dva na roveru neprekidno su slali podatke od svog slijetanja na lunarnu površinu, ISRO je neke od njih podijelio s javnošću.
ISRO je 2. septembra lansirao prvu misiju za opservaciju Sunca pod nazivom Aditya-L1. Raketa je poletjela iz svemirskog centra SHAR u Sriharikoti, a njen cilj je proučavanje Sunca i njegovog utjecaja na svemir oko Zemlje i drugih planeta. Svemirska letjelica je opremljena sa sedam instrumenata dizajniranih za proučavanje različitih slojeva Sunca, od njegove fotosfere do vanjske korone.
Najnoviji podaci kažu da satelit radi normalno.
