Iz NASA-e za Klix.ba o historijskoj misiji: Europa Clipper može ponuditi odgovore za kojima čovječanstvo dugo traga
Najveća svemirska letjelica koju je NASA ikada napravila za misiju usmjerenu na drugu planetu, krenula je tako na putovanje dugo 2,9 milijardi kilometara. Kako su ranije naveli iz NASA-e, letjelica će na putanji do Jupitera, odnosno njegovog mjeseca Europe, iskoristiti moć tzv. gravitacijskih asistencija, odnosno manevara koji imaju za cilj promjenu brzine svemirske letjelice kako bi se uštedjelo gorivo, vrijeme, ali i finansijska sredstva.
Na putu do Jupitera, Europa Clipper će koristiti asistenciju same Zemlje, ali i Marsa.
"NASA predvodi svijet u istraživanju i otkrivanju, a misija Europa Clipper nije ništa drugačija. Istražujući nepoznato, Europa Clipper će nam pomoći da bolje shvatimo postoji li potencijal za život ne samo unutar našeg Sunčevog sistema, već i među milijardama mjeseca i planeta izvan našeg Sunca", rekao je NASA-in šef Bill Nelson nakon lansiranja misije.
Kada je riječ o planovima za dolazak do Jupiterovog mjeseca, iz NASA-e su procijenili kako će put trajati do 2030. godine, a da će već 2031. godine letjelica početi obavljati svoje naučne obilaske mjeseca Europe.
Da li na Jupiterovom mjesecu postoje uslovi za život?
Dok letjelica broji svoje prve kilometre u Svemiru, nama, običnim smrtnicima na Zemlji nije preostalo ništa drugo nego da razgovaramo o detaljima same misije i njenom konkretnom doprinosu za shvatanje Svemira.
Naravno, prava i jedina adresa za to je NASA, a Klix.ba imao je priliku da razgovara sa doktoricom Trinom Ray, naučnicom koja još od davne 1989. godine radi u NASA-inoj laboratoriji za mlazni pogon (JPL) u Južnoj Kaliforniji te aktuelnoj zamjenici direktora za nauku projekta Europa Clipper, što je pozicija koja se obnaša unutar inženjerskog tima.
Od početka rada u NASA-i, Trina Ray imala je priliku da radi na brojnim i historijskim projektima ove agencije, uključujući i čuveni projekt Voyager koji je značajno doprinio istraživanju Neptuna. Također, kao dio tima, Ray je učestvovala i u misiji Cassini koja se prvenstveno fokusirala na istraživanje Saturna.
Nekoliko decenija kasnije, doktorica Ray članica je i velikog tima projekta Europa Clipper, a na početku razgovora za Klix.ba osvrnuli smo se na informacije koje su se pojavile u javnosti, a u kojima se navodi kako će Europa Clipper na svom proputovanja tragati i za izvanzemaljskim životom. Tim povodom, pitali smo da li će misija biti fokusirana samo na taj segment i šta to tačno privlači naučnike kada je riječ o Jupiterovom mjesecu.
"Europa Clipper nije misija koja se direktno odnosi na otkrivanje života. Umjesto toga, mi smo više fokusirani na istraživanje uslova života. Postoje li sastojci i uslovi za život na Europi trenutno? Ovo je pitanje na koje ćemo pokušati dati odgovor. Da bismo odgovorili na to veliko pitanje, moramo razumjeti kako funkcionira cijeli Jupiterov mjesec. Istražujemo njegovu unutrašnjost, geologiju površine i sastav. Sva se ova nauka objedinjuje kako bi odgovorila na veliko pitanje o nastanjivosti. Mjesec Europa je odlično mjesto za razmatranje svih ovih pitanja", navela je na početku razgovora.
Nakon toga, osvrnula se na dosadašnje informacije koje su dostupne o Europi.
"Prethodne misije su pokazale da Europa vjerovatno ima okean tečne vode ispod ledenog oklopa koji se kreće i miješa već četiri milijarde godina. Možda sastojci za život postoje na Europi sada, a nisu postojali u dalekoj prošlosti.To je veoma interesantno pitanje za cijelo čovječanstvo", ističe Tray.
Nakon pokretanja misije, rad naučnika zasigurno neće stati. U nastavku razgovora, Tray je govorila o tome koji su naredni koraci koji će biti važni u kontekstu ove misije te da li se mogu očekivati određene komplikacije do dolaska letjelice na predviđenu lokaciju.
"Kao što se možda i pretpostavlja, trenutno nemamo mnogo podataka koje dobijamo od Europe, ali rezultat trenutnog rada daleko je od nule. Svi timovi trenutno postavljaju i karakteriziraju svoje instrumente. Postoje pojedinačne karakterizacije instrumenata. Primjera radi, naš radarski instrument koji prodire u led 'REASON' tokom 2025. godine radit će karakterizaciju usmjerenih ili snop antena. Radarski instrumenti 'REASON' tada će biti okrenuti prema Zemlji, a letjelica će se kretati lijevo-desno kako bismo mi označili tj. mapirali uzorak snopa - osjetljivost sonde u različitim smjerovima. Ovo je nešto što nismo mogli raditi prije lansiranja jer ne postoji prostorija u koju bi se mogla smjestiti letjelica, solarne ploče i radar REASON", objašnjava doktorica.
Osim ove, postojat će i tzv. grupna karakterizacija u 2027. godini.
"To je momenat kada ćemo upaliti sve instrumente, jedan po jedan te ćemo osluškivati zvukove. Nadamo se da ćemo čuti jako malo buke te da ćemo dobiti potvrdu kako će svi oni moći raditi zajedno kada ćemo letjeti oko Europe. Naučnici sada također rade svoj dio posla. Mnogo toga se radi, samo na nižim nivoima. Nakon svega, bit ćemo spremni za uzbudljivo putovanje koje kreće nakon procesa koji se naziva JOI, odnosno faze ubacivanja u orbitu Jupitera što će se dogoditi u aprilu 2030. godine", pojašnjava naša sagovornica.
U daljem razgovoru fokusirali smo se na same detalje misije. Prema onome što je najavljeno iz NASA-e, Europa Clipper će preletjeti pored Europe 49 puta, a zvaničnica NASA-e objasnila je šta će ti preleti tačno podrazumijevati.
"Trenutno planiramo obilaske Europe svakih 21 dan, otprilike godinu dana nakon ulaska u orbitu. Dakle, tim će raditi na pojedinačnim sekvencama, od kojih će svaka vjerovatno trajati 21 dan, tako da se sinhronizuju s preletima. Oni će također pripremati komandu instrumenata i svemirskih letjelica te provjeravati volumen podataka koji će koristiti svaki od instrumenata. Tako će raditi svakih 21 dan. Svaki prelet će biti malo drugačiji u smislu teritorije preko koje letimo i kakvo će biti osvjetljenje. Morat ćemo modificirati svaku sekvencu kako bismo prikupili podatke koji su nam potrebni nad određenim dijelom Europe. Do kraja naše glavne misije, preletjet ćemo pored Europe 49 puta", poručila je.
Misija u rangu Voyagera i Cassinija
Pitanje koje se nameće samo po sebi jeste i to koliko je ova misija NASA-e zapravo važna i koliko će utjecati na naše poimanje Svemira kao i samog života.
"Europa Clipper je NASA-ina vodeća misija. Nosimo paket od devet instrumenata i gravitacioni eksperiment "Gravity/Radio Science". Trebat će nam pet i po godina da dođemo do Jupitera. Svemirske letjelice i instrumenti su napravljeni po našim najvišim standardima i imamo veliko povjerenje da će preživjeti i zadovoljiti naučne ciljeve. Europa Clipper je u ravni sa prethodnim misijama NASA-e kao što su Cassini, Galileo i Voyager. Vidjeli smo da su te misije mijenjale i teorijska saznanja te da su značajno preoblikovale naše razmišljanje o Sunčevom sistemu i svemiru. Ova misija ima potencijal da zauzme svoje mjesto kao najvažnija vodeća misija te da učini potpuno istu stvar kao prethodnici. Jedva čekam da se to zaista i dogodi", navela je Ray.
Ukoliko ova misija zaista pokaže kako na Europi postoje, slobodno možemo reći sastojci za život, naučnica je govorila i o tome šta bi to moglo značiti za druge dijelove našeg sistema.
"Takav rezultat mogao bi nam ukazati na to da bi i drugi okeanski svjetovi, kao što je Enceladus koji kruži oko Saturna, također mogli biti nastanjeni. Ono što je najzanimljivije u svemu, ako dobijemo rezultate kakve očekujemo te ako pošaljemo narednu misiju koja zapravo otkriva život, to bi bilo zaista nevjerovatno. Dvije odvojene geneze života u našem Solarnom sistemu mogle bi nam reći da možda postoji izobilje života u univerzumu", objasnila je Ray u razgovoru za Klix.ba.
Kada se govori o svemirskim letjelicama, često je u široj javnosti fokus na njihovom izgledu, ali ono što se manje zna jeste to šta one zapravo nose sa sobom u svemir. U pogledu toga, Europa Clipper za NASA-u je značajan iz mnogobrojnih razloga, a naučnica je tokom razgovora pokušala objasniti kakvi će sve instrumenti biti dio ove letjelice.
"Svemirska letjelica nosi devet naučnih instrumenata i gravitacijski eksperiment koji koristi telekomunikacioni sistem orbitera za postizanje naših ciljeva. Jedan značajan novi instrument je radar REASON koji prodire u led Europe. Ovaj instrument može da odbija talase od bilo koje tekuće vode ispod površine, stvarajući neku vrstu CT skeniranja ledene školjke koja postoji na Europi. Tu je i MASPEX, odnosno maseni spektrometar i površinski analizator prašine SUDA. Oni 'njuše' i analiziraju atmosferu Europe i gasove i prašinu na koje letjelica nailazi. Četiri instrumenta će proučavati Mjesec sa udaljenosti u širokom rasponu svjetlosnog spektra, od infracrvenog do ultraljubičastog. To su instrumenti E-THEMIS, MISE koji rade na infracrvenom spektru. Instrument Europa Imaging System (EIS) sa dvije kamere će mapirati površinu u vrlo visokoj rezoluciji u talasnim dužinama koje bismo vidjeli i vlastitim očima. Instrument Europa-UVS je teleskop koji radi u ultraljubičastom spektru", pojasnila je u razgovoru.
Nešto detaljnije je pojasnila i gravitacioni eksperiment koji će također biti dio misije.
"Dva instrumenta će proučavati Jupiterovo magnetno polje i nabijene čestice, ili plazmu, zarobljene unutar tog polja kako bi pružili naznake o strukturi unutrašnjosti Evrope. To su Europa Clipper magnetometar (ECM) i plazma instrument za magnetno sondiranje (PIMS). Konačno, gravitacijski i radionaučni eksperiment koji analizira pomake frekvencije u signalima svemirske letjelice prema Zemlji moći će nezavisno potvrditi okean u Europi i dati naučnicima dodatni uvid u unutrašnjost Europe", ispričala je Ray.
Na kraju razgovora, govorili smo i o tome koliko zapravo ljudi doprinosi jednoj ovakvoj misiji kao što je Europa Clipper.
"Trenutno ima oko hiljadu ljudi širom SAD-a koji rade na misiji Europa Clipper. Ovo uključuje oko 650 ljudi u NASA-inoj Laboratoriji za mlazni pogon u južnoj Kaliforniji i Laboratoriju za primijenjenu fiziku John Hopkins (APL) u Laurelu, Maryland. Preko 220 naučnika radi na bazama misija širom SAD-a i Evrope. Od kada je misija službeno odobrena 2015. godine, više od 4.000 ljudi dalo je doprinos Europa Clipperu", zaključila je u razgovoru za Klix.ba NASA-ina višedecenijska naučnica Trina Ray.
