Zanimljiv natpis
42

Izraelski arheolozi pronašli drevni češalj na kojemu je ispisana najstarija poznata puna rečenica

B. H.
Dafna Gazit, Israel Antiquities Authority
Dafna Gazit, Israel Antiquities Authority
Izraelski arheolozi pronašli su drevni češalj koji datira prije nekih 3.700 godina i koji nosi vjerovatno najstariju poznatu punu rečenicu na kanaanskom abecednom pismu.

Natpis potiče ljude da češljaju kosu i bradu kako bi se riješili ušiju. Rečenica sadrži 17 slova koja glase:

"Neka ova kljova iskorijeni uši iz kose i brade."

Stručnjaci kažu da ovo otkriće baca novo svjetlo na neke od najranijih načina korištenja kanaanskog pisma u historiji, izumljenog oko 1.800. godine prije nove ere. Ovo pismo je bilo temelj svih abecednih sistema, kao što su hebrejski, arapski, grčki, te u konačnici latinice i ćirilice.

Ovo ukazuje na to da su ljudi u to vrijeme imali problema s ušima u svakodnevnom životu, a arheolozi kažu da su čak pronašli mikroskopske dokaze ušiju na češlju.

Češalj je prvi put iskopan 2016. godine u Tel Lachishu, arheološkom nalazištu u južnom Izraelu, ali tek je krajem prošle godine profesor na izraelskom Hebrejskom sveučilištu primijetio sićušne riječi ispisane na njemu. Pojedinosti o pronalasku objavljene su u srijedu u članku lista Jerusalem Journal of Archaeology.

Glavni istraživač, arheolog Hebrejskog univerziteta Yosef Garfinkel, rekao je za Associated Press da, iako su tokom godina pronađeni mnogi artefakti s kanaanskim pismom, ovo je prvi put da je otkrivena potpuna rečenica.

Činjenica da je rečenica pronađena na češlju od slonovače u palači i hramu drevnog grada, zajedno sa spominjanjem brade, ukazuje na to da su samo bogati ljudi znali čitati i pisati.

"To je vrlo 'ljudski' tekst", rekao je Garfinkel. "To nam pokazuje da se ljudi zapravo nisu promijenili, a ni uši se nisu stvarno promijenile."

Kanaanci su govorili drevnim semitskim jezikom, srodnom modernom hebrejskom, arapskom i aramejskom, i živjeli su u zemljama koje su se nalazile na obali istočnog Sredozemlje. Vjeruje se da su razvili prvo poznato abecedno pismo.