Izvlačenje broda iz 18. stoljeća sa blagom vrijednim 17 milijardi dolara moglo bi početi u aprilu

Naposljetku, Caicedin tim se nada da će podignuti samu olupinu i staviti je na izložbu u posebno izgrađenom muzeju gdje će posjetitelji moći istražiti "sve tajne dna okeana".

Ali kako ekspedicija nastavlja istraživati mjesto, razmjer i složenost izazova dolaze u fokus. Malo je brodova poput San Josea ikada izvučeno, a niti jedan nije spašen iz toplih tropskih voda.

“Ovo je veliki izazov i nije projekt koji ima puno presedana. Na neki način, mi smo pioniri,” rekla je Caicedo.

Najbliže poređenje vjerovatno bi bila Mary Rose, vodeći brod flote Henrika VIII koji je potopila francuska armada 1545. u blizini obale Portsmoutha.

Tu olupinu iz 16. stoljeća istraživale su stotine ronilaca, od kojih su mnogi bili volonteri, desetljeće prije nego što je pažljivo podignuta 1981. Preživjeli dio trupa broda sada je izložen u muzeju vrijednom 45 miliona dolara.

Kolumbijska mornarica proučavala je Mary Rose i druge takve projekte očuvanja mora kako bi vidjela kako bi mogla podići i sačuvati 40 metara dug brod i njegov sadržaj, a da se ne raspadne u prah.

"San Jose je vrlo, vrlo poseban brod. Usporediv je s Mary Rose jer je bio u akciji na vrhuncu španske tehnologije i brodogradnje", rekla je Ann Coats, vanredna profesorica pomorske baštine na Univerzitetu Portsmouth.

Teret broda San Jose uključuje predmete od stakla, porculana i kože, a historičari se nadaju da bi im taj ulov mogao pomoći u razumijevanju globalnih trgovačkih mreža iz 18. stoljeća, složene španske kolonijalne hijerarhije i života 600 duša na brodu.

Ali dok je Mary Rose ležala u hladnim obalnim vodama, San Jose je potonuo u dubokim, tropskim vodama koje su vjerovatno bile okrutne prema brodu i mogle bi oporavak učiniti jednim od najskupljih i najsloženijih u historiji.

"Sadržaj je zaista raznolik i nemamo pojma kako će ostaci reagirati kada dođu u dodir s kisikom. Ne znamo čak ni je li moguće nešto podići iz vode", rekla je Caicedo.

Tačna lokacija olupine je državna tajna kako bi se mjesto zaštitilo od pljačkaša, ali kolumbijske vlasti otkrile su da se nalazi 600 metara ispod nivoa mora - predaleko da bi ronioci dosegli.

Vojska ove zemlje trenutno razvija podvodne robote koji će prvo fotografirati, snimiti i mapirati olupinu prije nego što pažljivo pokušaju bilo kakvo izvlačenje.

Koliko se tačno može spasiti iz olupine zavisit će o bezbrojnim faktorima: strujama, temperaturi mora, vrsti mulja u koji je olupina uronjena, kako je 60 brodskih bronzanih topova palo na morsko dno, pa čak i koja stvorenja tamo sada žive, kaže voditelj istraživačkog programa Mary Rose, Alex Hildred.

"Također je zapaljen. Podizanje broda i stvaranje muzeja bit će stvarno teško, stvarno skupo i nevjerovatno izazovno. A onda svi žele malo toga. To je samo noćna mora", kaže Hildred.

Međunarodne veze broda znače da su historijska istraživanja do sada bila zaustavljena međunarodnim sudskim sporovima oko toga ko je njegov pravi vlasnik.

Iako je olupina pronađena u kolumbijskim vodama, Španija je tvrdila da je San Jose bio dio španske flote i da se vraćao iz onoga što je tada bilo dijelom Španskog carstva.

U međuvremenu, Sea Search Armada (SSA), kompanija za spašavanje sa sjedištem u SAD-u, ušla je u pravnu bitku s Kolumbijom, tvrdeći da je locirala područje u kojem je San Jose potonuo 1981. SSA je tvrdila da je Kolumbija pristala podijeliti sve profita, ali je 2011. američki sud galiju proglasio vlasništvom kolumbijske države.

Autohtone zajednice u Boliviji također su izrazile zahtjev za bilo kakvim mogućim bogatstvom, tvrdeći da su njihovi preci vjerovatno iskopali srebro i zlato.

Kolumbijsko ministarstvo kulture kaže da je vlada sama finansirala prvu fazu istraživanja sa 7,3 miliona dolara i da neće prodati nijedan od dragocjenih artefakata kao što je UNESCO obećano 2018. godine.

"Novac je uvijek pokretao priču o San Joseu. Britanci su ga htjeli zarobiti kako bi uskratili novac Španiji, a onda je novac na brodu potaknuo arheološku potragu za olupinom.Tada su sporovi stali na put proučavanju broda. Bilo bi lijepo da jednom novac ne pokreće stvari i da se može uspostaviti golema kulturna saradnja kako bi se to ispravno proučavalo", rekao je Coats piše The Guardian.