Kako smo okrenuli leđa nauci: Pri Energoinvestu ne postoji nijedan naučni institut, a bilo ih je devet
U zlatno doba instituta, u oblasti naučnoistraživačkog rada u Energoinvestu je radilo 50 doktora i magistara nauka i više od 400 radnika s visokom i višom stručnom spremom. Za koordinaciju rada svih naučnoistraživačkih razvojnih jedinica formirana je samoupravna interesna zajednica (SIZ) za nauku i razvoj koja je organizaciono i administrativno-tehnički činila sponu između nauke i proizvodnih organizacija u Energoinvestu. Zbog konstantnog osavremenjavanja i uvođenja novih tehnologija i novih proizvoda u proizvodni program, Energoinvest je u svom sastavu imao specijalizovane institute i naučnoistraživačke centre koji su pratili realizaciju tekućeg proizvodnog programa, kao i inoviranja, razvijajnja i uvođenja novih proizvodnih tehnologija.
Od energetike, nuklearne tehnike do zavarivanja
Istraživačko-razvojni centar za elektroenergetiku IRCE prije rata je vršio studije, istraživanja, razvoj i ispitivanja u oblasti elektroenergetskih sistema i postrojenja, aparata, uređaja i materijala. U svom sastavu je imao savremeno opremljene laboratorije za niski i visoki napon i izolacione materijale. Djelatnost Instituta za termotehniku i nuklearnu tehniku - ITEN bila su naučna istraživanja, studije i eksperimentalna istraživanja u oblasti termotehnike, nuklearne tehnike, procesne tehnike i otpadnih voda te konstrukcije toplotnih aparata, zračnih kompresora i armatura. Institut za automatiku i računarske nauke IRCA bavio se istraživanjem i razvojem tehnike automatskog upravljanja i zaštite energetskih postrojenja, tehnoloških procesa, elektromotornih pogona, kao i u oblastima telemetrijskih i signalizacionih sistema i računarskog upravljanja procesima i sistemima.
Institut za zavarivanje IZE vršio je naučnoistraživačke i razvojne aktivnosti u oblastima metalurgije, tehnologije, hemije, fizike i matematike zavarivanja. Raspolagao je savremenom opremom i laboratorijama za eksperimentalna istraživanja u tehnici zavarivanja. Institut za ispitivanje i kontrolu materijala IKM vršio je kompletno ispitivanje i kontrolu materijala u laboratorijama i na terenu. Posjedovao je savremene opremljene laboratorije za defektoskopiju, mehanička ispitivanja, analitičku hemiju, zaštitu materijala od korozije i atestaciju zavarivača sa školovanjem. U okviru laboratorije velike snage i visokog napona u Institutu za eksperimentalna istraživanja u elektroenergetici INERG radilo se na izradi studija, istraživanja i ispitivanja električnih aparata, uređaja i postrojenja za energetske sisteme.
Osnovna djelatnost Instituta za eksperimentalna istraživanja metalnih rešetkastih konstrukcija IMRK bile su studije i eksperimentalna istraživanja metalnih rešetkastih konstrukcija za atestiranje dalekovodnih stubova i temelja. Ovaj institut još uvijek postoji i djeluje u okviru Energoinvestovog inžinjeringa za dalekovode, a bavi se ispitivanjem i testiranjem dalekovoda za klijente širom svijeta. Raspolaže stanicom velikih mogućnosti. Institut za ispitivanja u elektroenergetici i zaštiti na radu INEZ vršio je razvoj i unapređivanje zaštite na radu, zaštite u elektroenergetici uopće, sa svim potrebnim ispitivanjima na terenu i u laboratorijama, uz izdavanje odgovarajućih atesta i certifikata. Elektronski razrađivački centar razrađivao je i pripremao programe i koristio računare u oblasti projektovanja energetskih i industrijskih objekata, planiranja industrijskih projekata, projektovanja informacionih sistema i procesiranja podataka za proizvodne organizacije i javnu upravu. Također je vršio mikrofilmovanje poslovne i tehničke dokumentacije.
"Poznato je da su fabrike direktno bile vezane za rad instituta. Usljed ratnih dejstava fabrike su uništene ili devastirane i kao takve privatizirane uz promjenu namjene, što je dovelo i do gašenja instituta. Nakon rata, ta spona nauke i proizvodnje nije obnovljena. Pri Energoinvestu danas ne postoje instituti zbog već pomenutih razloga. Od instituta je ostao aktivan samo Institut za eksperimentalna istraživanja metalnih rešetkastih konstrukcija IMRK", kazali su nam iz Energoinvesta.
Da bi nadomjestili nedostatak naučnih instituta, pokrenuta je nova poslovna ideja koja je početkom mjeseca promovisana pod nazivom BLUM LAB. Taj projekt predstavlja novi koncept razvoja, a radi se o uspostavljanju nove generacije usluga i proizvoda u sferi pametnih zgrada, pametnih gradova i obnovljivih izvora energije sunca, vjetra i manjih hidroelektrana koje nisu destruktivne prema prirodi.
"Blum Lab je laboratorija koja je dobila naziv po osnivaču i prvom direktoru Energoinvesta Emeriku Blumu. Laboratorija će na neki način nadomjestiti rad nekadašnjih instituta, s fokusom na najsavremenijim tehnologijama praćenja kontrole i uštede energije u velikim sistemima. Očekujemo da će taj projekt donijeti pozitivne i profitabilne rezultate u budućem poslovanju naše kompanije, a i šire. To će dati veliki doprinos realizaciji sadašnjih i budućih poslova. Laboratorija BLUM LAB će uz to biti potpuno otvorenog tipa za obuku mladih ljudi i van Energoinvesta, a u oblasti robotike, dronova, augmented realnosti, optimizacije procesa vještačkom inteligencijom, distribuisanih senzorskih mreža, kontrolnih centara, mobilnih aplikacija i sličnih modernih tehnologija", navode iz Energoinvesta.
Pet instituta pri UNSA, fakulteti u svom sastavu imaju 34 instituta
U periodu prije početka rata u sastav Univerziteta u Sarajevu bili su uključeni Biološki institut, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Institut za automatiku i računarske nauke IRCA i Istraživačko-razvojni centar za elektroenergetiku IRCE.
Biološki institut osnovan je 1946. godine. Danas je inkorporiran u Prirodno-matematički fakultet i djeluje u okviru Centra za ihtiologiju i ribarstvo i Centra za ekologiju i prirodne resurse "Akademik Sulejman Redžić".
Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu osnovan je 1962. godine. Trenutno djeluje u okviru Arhitektonskog fakulteta, kao njegova podorganizaciona jedinica.
Institut za automatiku i računarske nauke IRCA osnovan je 1964. godine. Na osnovu odluke Vijeća Univerziteta iz 1978. godine institut je udružen u UNSA.
Istraživačko-razvojni centar za elektroenergetiku IRCE je osnovan odlukom Radničkog vijeća radne organizacije Energoinvest 1961. godine. Na sjednici Vijeća Univerziteta od februara 1979. godine Istraživačko-razvojni centar je uključen u sastav univerziteta. Instituti IRCA i IRCE koji su djelovali u prostorima i za potrebe Energoinvesta prestali su biti dio UNSA.
Univerzitet u Sarajevu u svom sastavu trenutno ima pet naučnih instituta i to Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Institut za historiju, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Institut za jezik i Orijentalni institut.
"Fakulteti/akademije u svom sastavu imaju nastavno-naučne podorganizacione jedinice, kao što su, između ostalih, instituti/zavodi. Tako na Građevinskom fakultetu djeluje pet instituta, na Arhitektonskom fakultetu jedan institut, na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja jedan institut, na Filozofskom fakultetu pet instituta, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu jedan institut, na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije jedan institut, na Pravnom fakultetu jedan institut, na Ekonomskom fakultetu jedan institut, na Fakultetu političkih nauka jedan institut, na Medicinskom fakultetu pet instituta, na Veterinarskom fakultetu četiri zavoda i jedan institut, na Šumarskom fakultetu jedan institut, na Prirodno-matematičkom fakultetu jedan institut, na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu osam instituta i na Muzičkoj akademiji jedan institut", kazali su nam iz Univerziteta u Sarajevu.
Koncept inovacije i kreiranja u potpunosti napušten u BiH
"Naučni instituti su osnova napretka, kako u nauci, tako i u njenoj primjeni u širem društvenom kontekstu. Nažalost, u posljednjih 20 godina, koncept inovacije i kreiranja, a ne kupovanja rješenja za postojeći problem je u potpunosti napušten u našoj državi. Stoga nas i ne treba čuditi činjenica da ćemo i dalje skupo plaćati inovacije u obliku gotovih proizvoda koji nam dolaze iz inozemstva, a koji su nerijetko rezultat rada Bosanaca i Hercegovaca zaposlenih u nekim stranim naučnim institucijama", kaže profesor Damir Marjanović, rektor Burch Univerziteta.
Ističe da je prije rata skoro svaka ozbiljnija kompanija imala svoj odjel za istraživanje i razvoj, koji bi po potrebi, uz ne pretjerano velika, ali planska ulaganja, mogao da preraste u naučni institut. Na taj način su osiguravali konkurentnost na svjetskom tržištu. Danas za to nemamo kapacitete.
"U ovom trenutku ne vidim te kapacitete, osim možda u mladim pametnim ljudima kojih imamo mnogo. No, isto tako vidim mogućnost za njihovo pokretanje relativno malim i dobro ciljanim ulaganjima. Jedan od pravaca jeste podsticanje postojećih kompanija i naučnika za pripremanje i aplikaciju na dostupne EU i ostale internacionalne fondove. Većina tih fondova primarno potencira saradnju akademije i industrije, tj. onoga što mi, nažalost, u ovom trenutku skoro i nemamo na terenu. Takvim inicijalnim ulaganjem, zasnovanim isključivo na kvalitetu, a ne nekoj političkoj (ne)podobnosti postojeće vlasti u BiH bi mogle stvoriti uslove da mladi bh. naučnici svoje karijere i svoja najveća dostignuća ostvare u svojoj domovini i tako ne bi morali kupovati njihove ideje i potencijal u vidu stranih skupih gotovih proizvoda", smatra profesor.
Ističe da je samo potrebno razbiti stereotip da je takvo nešto nemoguće. Itekako je moguće, tvrdi, i ne zahtijeva mnogo sredstava, ali zahtijeva mnogo truda i rada.
