Zbog klimatskih promjena
52

Kilimandžaro ostaje bez glečera do 2050. godine

D. B.
Glečeri širom svijeta, uključujući i posljednje u Africi, nestat će do 2050. godine zbog klimatskih promijena, saopćio je UN.

Trećina glečera koji se nalaze na lokacijama UN-ovog svjetskog naslijeđa istopit će se u naredne tri desetljeća, navodi se u izvještaju UNESCO-a. Posljednji glečeri na planini Kilimandžaro će nestati, kao i glečeri u Alpama i Nacionalnom parku Yosemite u SAD-u. Oni će se otopiti bez obzira na mjere koje svijet poduzima u borbi protiv klimatskih promijena.

Projekcije u izvještaju su bazirane na satelitskim podacima, a izvještaj je objavljen dok se svjetski lideri pripremaju za susret u Egiptu, odnosno na konferenciji COP27 o klimatskim promjenama koja će se održati naredne sedmice.

Oko 18.000 glečera koji se nalaze na 50 lokacija UN-ovog svjetskog naslijeđa predstavljaju gotovo 10 posto ukupnih glečera na Zemlji te uključuju poznate turističke lokacije i mjesta koja lokalne populacije smatraju svetim.

Povlačenje i nestanak glečera je "među najdramatičnijim dokazima da se Zemlja zagrijava".

"Nadamo se da griješimo, no ovo je čvrsta nauka. Glečeri su jedni od vrijednih indikatora klimatskih promijena jer su vidljivi. Ovo je nešto što možemo gledati kako se događa", izjavio je zvaničnik UNESCO-a i jedan od autora izvještaja Tales Carvalho Resende.

Preostale dvije trećine glečera na lokacijama UN-ovog svjetskog naslijeđa bi mogle biti spašene, ali samo ako svijet ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni, a trenutno nema "kredibilnog puta" za postizanje tog cilja.

"Historijski podaci pokazuju da se ovo događa brzo. Sredinom 1900-tih su glečeri bili stabilni, a sada imamo nevjerovatno brzo povlačenje", izjavila je naučnica Beata Csatho s Univerziteta Buffalo, koja nije bila dio istraživanja.

Gubitak leda na pomenutim lokacijama mogao je uzrokovati rast nivoa mora između 2000. i 2020. godine do 4,5 posto. Glečeri gube 58 milijardi tona leda svake godine, a to je jednako količini vode koju na godišnjem nivou iskoriste Francuska i Španija zajedno.

Mnogi ljudi ovise o glečerima jer su oni izvor vode za domaćinstva i agrikulturu, a njihov nestanak bi mogao rezultirati nestašicom vode tokom sezona suše. Lokalnim zajednicama i domorocima prijete poplave zbog topljenja glečera.

Stvari su jasne, čovječanstvo mora ograničiti globalno zagrijavanje.