"Ovakvi padovi u populaciji sugeriraju da se ekosustav Južnog oceana bitno promijenio u zadnjih 50 godina i da to utječe na hranidbeni lanac i vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene", kažu profesorica ekologije i evolucije na njujorškom Sveučilištu Stony Brook i jedna od voditeljica ekspedicije Heather J. Lynch.
Neovisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije "Od Pola do Pola" otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na otoku Elephant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluotoka, prenosi Hina.
Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 posto od posljednjeg istraživanja 1971. godine.
Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja.
Frida Bengtsson iz Greenpeaceove kampanje za zaštitu oceana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.
"Znanstvenici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 posto svjetskih mora do 2030., kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utjecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima", istaknula je Bengtsson.
U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta upravo raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine.
U zadnjih nekoliko dana aktivisti Greenpeacea izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih oceanskih vrsta globalnim Sporazumom.
Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena te važnu ulogu oceana u njihovom ublažavanju.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
