Poznato je da oblaci na nižim visinama hlade planetu, dok drugi na velikim visinama djeluju kao pokrivač. Misija Earthcare će koristiti laser i radar za analiziranje atmosfere kako bi se utvrdilo gdje leži ravnoteža. To je jedna od velikih nesigurnosti u kompjuterskim modelima, koji se koriste za predviđanje kako će klima reagovati na povećanje nivoa stakleničkih gasova.
"Mnogi naši modeli sugerišu da će se pokrivač koji čine oblaci u budućnosti smanjiti, a to znači da će oblaci manje odbijati sunčevu svjetlost nazad u svemir, da će se ona više apsorbovati na površini, što će povećati zagrijavanje kojem doprinosi i ugljični dioksid", rekao je za BBC dr. Robin Hogan iz Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.
Satelit težak 2,3 tone lansiran je iz Kalifornije pomoću rakete kompanije SpaceX. Projekt predvodi Evropska svemirska agencija (ESA), koja ga je opisala kao najsloženiji poduhvat posmatranja Zemlje dosad.
Tehnički izazov koji se odnose na rad instrumenata onako kako je predviđeno bio je ogroman. Prošlo je punih 20 godina od odobrenja misije do lansiranja satelita.
Satelit Earthcare će kružiti oko Zemlje na visini od oko 400 kilometara. Opremljen je s četiri instrumenta koji će prikupljati informacije potrebne klimatskim naučnicima. Među njima je kamera, koja će fotografisati scenu ispod satelita, kako bi se dao kontekst mjerenjima koja su izvršila preostala tri instrumenta. Evropski ultraljubičasti laser će otkrivati visoke oblake te vrhove nižih oblaka, kao i mače čestice te kapljice (aerosole) u atmosferi, koje utječu na formiranje i ponašanje oblaka. Japanski radar će analizirati oblake kako bi se utvrdilo koliko vode sadrže i kako ona pada u obliku kiše, grada i snijega. Radiometar će detektovati koliko se energije koja dolazi na Zemlju od Sunca odbija nazad u svemir.
"Ravnoteža između ove ukupne odlazeće radijacije i količine koja dolazi od Sunca je ono što u osnovi pokreće našu klimu. Ukoliko promijenimo tu ravnotežu, npr. povećanjem koncentracije stakleničkih gasova, onda smanjujemo količinu odlazeće energije u poređenju na onu koja dolazi te zagrijavamo klimu", izjavila je dr. Helen Brindley iz Britanskog nacionalnog centra za opservacije Zemlje.
Earthcare će se koristiti za unapređenje vremenske prognoze. Npr., na razvoj oluje će utjecati prvobitno stanje njenih oblaka koje je satelit posmatrao nekoliko dana ranije.
Originalni naučni koncept za Earthcare je iznio profesor Anthony Illingworth s Univerziteta Reading zajedno sa svojim kolegama još 1993. godine. On je kazao da je lansiranje satelita predstavljalo ostvarenje njegovog sna.
Troškovi misije iznose 850 miliona eura.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
