Pored ponavljanja eksperimenta kojim je otkriven Higgsov bozon 2012. godine, naučnici će se okušati u detektovanju tamne materije.
"Jedna od stvari koje želimo da razotkrimo je tamna tvar ili tamna materija. Postoji mnoštvo astronomskih opservacija koje podupiru činjenicu da ona postoji, a mi želimo da je napokon detektujemo", rekao je Mike Lamont, jedan od čelnika u CERN-u.
Tamna tvar je za sada hipotetička materija koja ne može biti viđena ili detektovana, ali čiji je uticaj itetako vidljv na svakodnevnoj tvari kao što su radijacija, sama struktura galaksija i svemira uopšte.
"Ukoliko je otkrijemo, Nobelova nagrada će biti svuda oko nas. Ako ne, pokušat ćemo ponovo", rekao je Lamont.
Uvećana energija sudarača čestica bit će ključna za nove studije. Energija koja će biti korištena u LHC-u iznosit će 13 TeV (teraelektron volt) u poređenju sa energijom od 8 TeV koja je korištena 2012. godine.
LHC je kružnog oblika i ima obim od 27 kilometara. Smješten je u CERN-u, Evropskom centru za nuklearna istraživanja na dubini od 175 metara. Predstavlja najveću mašinu koju je čovjek ikada izgradio, najveći laboratorij i najveći eksperimentalni vještački poligon na svijetu.
Kratki vodič za savršen vikend u Istanbulu: Pogledajte koje sve lokacije možete obići u 48 sati
