"Prvi snop protona prošao je vrlo glatko. Zanimljivo je vidjeti kako mašina dobro radi i nakon dvije godine pauze", rekao je danas direktor CERN-a (Evropska organizacija za nuklearna istraživanja) Rolf Heuer.
Tim za kormilom LHC-a pustio je snopove protona u oba smjera 27 kilometara dugačkog prstena 100 metara ispod površine u blizini Ženeve. Tokom nekoliko narednih dana snaga snopova polako će se povećavati kako bi se postigla energija od planiranih 13 tera-elektronvolti. Najveća postignuta energija do sada bila je 7 tera-elektronvolti.
Ovoga puta LHC će raditi tri pune godine, 24 sata dnevno, a prvi eksperimenti očekuju se u maju.
"LHC će raditi dan i noć, ali ne znamo kada ćemo dobiti prve rezultate. Ono što je bitno jeste da ćemo dostići energetske nivoe koji nisu zabilježeni u historiji", rekao je glasnogovornik CERN-a Arnaud Marsollier.
Energija kojom LHC trenutno radi smatra se dovoljno za detektovanje tamne materije, misteriozne tvari koja čini čak 70 posto našega svemira. Također, fizičari se nadaju da će sudaranjem subatomskih čestica odgonentuti i druge tajne kao što su nepoznate prostorne dimenzije i paralelni svemiri.
U prvom radnom ciklusu, naučnici u CENR-u su zahvaljujući LHC-u detektovali Higgsov bozon, česticu koja je odgovorna za masu subatomskih čestica.
NASA izabrala SpaceX i Blue Origin da isporuče rover i bazu za astronaute na Mjesec
