Ljudi pećinu u Španiji koristili kao grobnicu čak 4.000 godina, otkriveno više od 7.000 kostiju
Cova dels Xaragalls (Špilja gudura) bila je "kolektivno grobno mjesto", rekao je za Live Science arheolog Antonio Rodríguez-Hidalgo, istraživač na Katalonskom institutu za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju (IPHES) i Institutu za arheologiju Merida.
Rekao je da su ljudi pokapani u zajedničkim grobnicama unutar špilje počevši prije otprilike 7.000 godina, tokom kasnog neolitika ili mlađeg kamenog doba, kroz veći dio kalkolitika (bakreno-kamenog) razdoblja i tokom bronzanog doba, koje je završilo u Španiji prije 3.000 godina.
Analiza grobnih predmeta pokopanih s mrtvima, obično keramika, kremeno oruđe i ogrlice, sugerira da su pojedinci visokog statusa pokapani sami u špilji tokom kasnog kalkolitika i bronzanog doba, dok su se zajednički ukopi unutar špilje još uvijek koristili za ljude nižeg položaja u društvu, otkrili su istraživači.
Grobni prilozi bili su posebno bogati tokom bronzanog doba, kada su neki pojedinci pokopani s bogatim zbirkama oružja i drugih predmeta, rekao je Rodríguez-Hidalgo.
Jedna od lubanja iz bronzanog doba ima rupu u lubanji napravljenu trepanacijom; čini se da je ova osoba bolovala od nekoliko bolesti, a ovo je možda bio pokušaj izlječenja.
"Također znamo da (on ili ona) nije preživio intervenciju budući da nema regeneracije kosti u rupi. Ovo je jedina trepanirana lubanja pronađena u Cova dels Xaragalls do sada, ali više od 100 trepanacijskih ožiljaka pronađeno je na drugim pretpovijesnim lubanjama iz Španjolske", kazao je Rodríguez-Hidalgo.
Cova dels Xaragalls nalazi se u planinama oko 90 kilometara zapadno od Barcelone. Iskapan je više puta tokom 20. stoljeća i 2008. godine; Rodríguez-Hidalgo i njegovi kolege s IPHES-a iskopali su još toga u decembru 2023.
Osim naznaka da je špilja korištena za ukope od neolitika do bronzanog doba, u rasponu od otprilike 4000 godina, najnovija su iskapanja otkrila kosti divljih koza i drveni ugljen u dijelu špilje koji su datirani na više od 45.000 godina prije. U to vrijeme regiju su naseljavali neandertalci; paleoantropolozi misle da su anatomski moderni ljudi, Homo sapiens, zamijenili neandertalce diljem Evrope prije otprilike 40.000 godina, iako moderna genetika pokazuje da su se ponegdje križali.
"Ovo otvara mogućnost da su i neandertalci mogli koristiti špilju. Ovo treba potvrditi", kazao je naučnik.
Nije jasno je li se špilja kontinuirano koristila za ukope ili su je koristile različite skupine u različitim razdobljima.
"U ovom trenutku imamo nekoliko datuma koji nam omogućuju da shvatimo da je špilja tisućljećima korištena kao grobnica. Sada moramo razlučiti je li bilo kontinuirano ili ne, moramo poduzeti sveobuhvatno radiokarbonsko datiranje kako bismo razjasnili ovu tačku. Najnovija otkrića mogu pomoći u utvrđivanju kako su se pogrebni običaji mijenjali tokom vremena. Iako su se mnogi detalji o ukopima mijenjali tokom tisućljeća u kojima se špilja koristila u tu svrhu, činilo se da je svaki grob dobio svoje grobno mjesto, rekao je Rodríguez Hidalgo piše Livescience.
Usik kupio lažni Rolex uoči revanša s Furyjem od kojeg je zaradio 86 miliona dolara
