Zvaničnici za ribolov su saopćili da je populacija morskih rakova u Beringovom moru opala ispod propisane granice, a podaci govore da je njihov broj smanjen s oko 8 milijardi u 2018. na milijardu u 2021. godini.
"Snježni rak je daleko najzastupljeniji od svih vrsta rakova u Beringovom moru, a koje se love komercijalno. Zbog toga je šokantna činjenica da su milijarde ove populacije nestale, uključujući ženke i mlade", izjavio je istraživač Benjamin Daly.
Drugu godinu zaredom je zabranjen i lov crvenih kraljevskih rakova.
Zvaničnici su rekli da je "prelovljenost" razlog za ukidanje sezone sezone. Mark Stichert, koordinator za upravljanje ribolovom, rekao je da se u okeanima ulovi više rakova nego što priroda može nadomjestiti.
Podaci istraživanja iz prošle i ove godine govore da je broj zrelih mužjaka snježnih rakova smanjen za oko 40 posto.
"Da budemo jasni, ovo je strašan procent", kazao je Stichert.
Međutim, korištenje tehničkog pojma "prelovljenost" zapravo ne govri ništa o uzroku pada broja rakova.
"Mi ovu situaciju nazivamo prelovljenost zbog broja rakova. No, zapravo se ne radi o prelovljenosti ako govorimo o uzroku pada broja rakova. To je jasno", riječi su Michaela Litzowa, direktora laboratorija Kodiak.
On tvrdi da su klimatske promjene zapravo značajan faktor u smanjenju broja rakova, odnosno njihovom alarmantnom nestanku.
Snježni rakovi su vrste koje žive u hladnim vodama te ih ima mnogo gdje vladaju temperature ispod dva stepena. Kako se okeani zagriajvaju i morski led nestaje, okean oko Aljaske postaje nepovoljan za život rakova.
"Provedena su istraživanja temperatura u Beringovom moru i Beringovom ledenom pokrivaču 2018. godine, a pokazala su da su temperature posljedica globalnog zagrijavanja", tvrdi on.
Temperature oko Arktika rasu četiri puta brže u odnosu na ostatak planete. Klimatske promjene su uzrokovale brzo topljenje morskog leda u arktikčkoj regiji, posebno u Beringovom moru, a to je u konačnici naglasilo globalno zagrijavanje.
"Zatvaranje ribarstva zbog male količiine rakova i kontinurano istraživanje primarni su napori s ciljem obnove ove populacije", rekao je za CNN biolog Ethan Nichols.
Stichert je kazao da bi moglo biti nade za budućnost jer se mali snježni rakovi počinju pojavljivati, ali bi i moglo proći tri do četiri godine prije nego oni dostignu zrelost i doprinesu novom rastu populacije.
"To je tračak optimizma, ali je bolje nego da ih ne vidimo. Svake godine planeta postaje malo toplija, a ta varijabilnost je veća u arktikčkim ekosisemima i ekosistemima na visokim geografskim širinama. Ako bismo imali hladniji period, to bi bila dobra vijest za snježnog raka", zaključio je Litzow.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
