U režiji SpaceX-a
35

Misija Polaris Dawn: Pratite uživo prvu privatnu svemirsku šetnju u historiji

D. B.
SpaceX je 10. septembra uspješno lansirao raketu Falcon 9, koja je u svemir ponijela kapsulu Crew Dragon s četveročlanom posadom, a danas će astronauti pokušati obaviti prvu privatnu svemirsku šetnju.

Riječ je o misiji nazvanoj Polaris Dawn, koja će trajati ukupno pet dana. Ovo je prva od tri misije iz Polaris Programa, koji će realizovati kompanija SpaceX. Na čelu posade je američki milijarder Jared Isaacman, koji je finansirao misiju, a društvo mu prave pilot Scott "Kidd" Poteet, vodeća inžinjerka za svemirske operacije i obuku astronauta u kompaniji Space X Sarah Gillis, koja ima ulogu specijalistkinje misije te Anna Menon, vodeća inžinjerka u SpaceX-u za razvoj misija s posadom, koja ima ulogu specijalistkinje misije i medicinske časnice.

Svemirska šetnja bi trebala biti obavljena danas s početkom u 11:58 sati po našem vremenu, međutim, ukoliko bude potrebno, druga prilika je petak 13. septembar. Šetnju će obaviti Isaacman i Sarah Gillis, a prijenos uživo će početi sat vremena prije same šetnje.

Planirano je da šetnja ukupno traje oko dva sata, a sva četiri astronauta misije Polaris Dawn će nositi SpaceX svemirska odijela. Posada će ukloniti pritisak iz kapsule Dragon kako bi Isaacman i Gillis mogli doći na pola puta izvan otvora kapsule Dragon. Oni će provesti oko 15 minuta na poziciji djelomično izvan otvora. Tom prilikom će koristiti strukturu za kretanje pod nazivom Skywalker.

To znači da neće izaći u potpunosti i lebdjeti na privezi niti će koristiti jetpack za udaljavanje od kapsule, nego će se držati za svemirsku letjelicu dok ona kruži oko Zemlje velikom brzinom.

Šetnju će obaviti Isaacman i Gillis, ali će i Menon te Scott Poteet biti izloženi vakuumu u periodu od dva sata.

Pored svemirske šetnje, posada će testirati satelitsku komunikaciju baziranu na laseru između svemirske letjelice i satelitske konstelacije Starlink. Također, obavit će 36 naučnih eksperimenata, uključujući testove kontaktnih sočiva s mikroelektronikom za praćenje promjena očnog pritiska i oblika u svemiru.

Posljednja misija iz programa Polaris podrazumijeva prvi let posade SpaceX-ovom raketom Starship.