Na Grenlandu sve više vegetacije i močvara, što je opasnost za cijeli svijet

Količina vegetacije na Grenlandu se udvostručila u periodu od 80-ih godina prošlog stoljeća do 2010. Broj močvara se u navedenom periodu učetverostručio. Naučnici su analizom satelitskih snimaka utvrdili da je Grenland u posljednjih 30 godina izgubio 28.707 kvadratnih kilometara leda te su upozorili da bi to moglo imati ozbiljne posljedice.

Rast temperature zraka je uzrokovao topljenje leda, što je za posljedicu imalo topljenje permafrosta - smrznutog sloja odmah ispod površine Zemlje, a koji se nalazi u većem dijelu Arktika. Tim topljenjem se oslobađa ugljendioksid i metan koji zagrijavaju planetu, dodatno doprinoseći globalnom zagrijavanju. Osim toga, otapanje permafrosta uzrokuje nestabilnost tla, što može utjecati na infrastrukturu.

"Vidjeli smo da gubitak leda izaziva druge reakcije koje za posljedicu mogu imati nastavak gubitka leda i nastavak 'ozelenjavanja' Grenlanda, gdje se topljenjem leda otkriva stijena koju kolonizira tundra, a potom rastinje. Istovremeno voda, koja je oslobođena iz leda, pomjera sediment i mulj, čime se formiraju močvare", istakao je jedan od autora izvještaja o spomenutom problemu Jonathan Carrivik.

Gubitkom leda nastaje ono što je poznato kao povratna sprega. Naime, snijeg i led reflektiraju Sunčevu energiju natrag u svemir, sprečavajući prekomjerno zagrijavanje u dijelovima Zemlje. Međutim, kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više Sunčeve energije, podižući temperaturu na površini planete, što može izazvati nastavak topljenja leda i druge negativne utjecaje.

Nadalje, otapanje leda povećava količinu vode u jezerima, a ta voda apsorbuje više toplote nego snijeg, što također povećava temperaturu na površini kopna.

Grenland se zagrijava dvostruko više od prosječne globalne temperature iz 70-ih godina prošlog stoljeća, a istraživački upozoravaju na izgledne ekstremne temperature u budućnosti.