Intervju / NASA-ina naučnica Nagin Cox za Klix.ba: Možemo poslati ljude na Mars u narednih 25 godina
Tokom Vašeg boravka u Bosni i Hercegovini vidjeli ste uslove u kojima rade naši astronomi i astronomi amateri. Kakav utisak nosite iz naše zemlje?
Mislim da je veoma važno da ovdje vidimo što više astronomskih programa, da studenti imaju priliku diplomirati astronomiju, a sve počinje od javnih organizovanja astronomskih druženja. Zahvalna sam što me Ambasada SAD-a u BiH uključila u ovaj projekat kako bih mogla pokazati šta astronomija znači u svijetu. Važna otkrića nisu rezervisana samo za profesionalne astronome. Amaterska astronomija je veoma važna u doprinosu društvu. Pogledate li gore, dobit ćete mnoštvo pitanja na koja treba dobiti odgovor i tada vidite svijet oko nas drugim očima.
Generalno gledano, astronomija je kao nauka nepostojeća u bh. školstvu. Odakle možemo početi sa promjenom paradigme o popularizaciji te nauke u BiH?
U potpunosti razumijem stanje u Bosni i Hercegovini i mislim da se stvari trebaju promijeniti. Razgovarala sam sa jednim profesorom iz Banje Luke i shvatila sam da ovdje u BiH jedino možete završiti školovanje iz fizike i onda nastaviti dalje. Mislim da profesori širom svijeta mogu biti iznenađeni zainteresovanošću ljudi za astronomiiju. Veoma je važno za budućnost Bosne i Hercegovine da akademske institucije uvedu astronomiju na fakultete.
Šta ćete raditi kada se vratite u SAD?
Nastavit ću raditi na projektu Curiosity jer ima još mnogo posla za obaviti na Marsu, a u bližoj budućnosti namjeravam raditi na prototipu uslova u kojima bi naši astronauti mogli disati na Marsu. Smisao slanja rovera na Mars je da naučimo više o toj planeti jer trebamo znati šta nas očekuje kada pošaljemo ljude tamo. Radimo na instrumentu koji će marsovsku atmosferu razdvojiti na kisik i karbon-dioksid. To je prvi korak kako bismo mogli poslati ljude na Mars. Imamo zaista mnogo posla prije nego budemo u mogućnosti da tamo pošaljemo ljude.
Mars je, razumljivo, kao naš prvi susjed interesantan za eventualnu kolonizaciju. Ipak, Stephen Hawking je nedavno predstavio projekat "Breakthrough Starshot" u okvir kojeg bi došlo do lansiranja manje letjelice koja bi se uputila ka skupu zvijezda Alpha Centauri.
Čitala sam o tome. Ljudi koji su uključeni u taj projekat imaju jak kredibilitet i znaju o čemu pričaju. Mislim da je cilj zaista sjajan. Oni žele poslati veoma malu letjelicu, a ima mnogo posla da se uradi kako bismo mogli napraviti laserska jedra koja će moći pokretati čak i tu najmanju letjelicu. To će biti letjelica koja će otići do druge zvijezde mnogo prije nego budemo mogli poslati ljude. I ja sam nestrpljiva da vidim taj projekat na djelu kao i vi. Ideja je sjajna, ali za sve je potreban određeni tehnološki nivo razvoja i, naravno, novac.
Do sada su na Marsu bila četiri rovera - Pathfinder, Spirit, Oportunity i Curiosity. Vi ste radili na posljednja tri. Koji Vam je projekat najdraži?
Ne pitajte me to. To je isto kao da pitate koje dijete vam je najdraže. Realnost je da nijedan rover ne bi bio napravljen da nije bilo prethodnog. Curiosity ne bi bio ni napravljen da Spirit i Oportunity nisu otkrili vodu na Marsu. Ali, to sve ne bi bilo moguće da nije bilo Pathfindera, koji nam je pomogao da se snađemo kako da upravljamo roverom na Marsu sa Zemlje.
Da li planirate poslati rover na Olympus Mons, najveću planinu u Sunčevom sistemu?
Navikli smo se na vožnje Marsom, ali destinacije na toj planeti na koje šaljemo rovere nisu određene izazovom inžinjera. Bitno je naučno stajalište i svrha. Mi inžinjeri ne bismo poslali rover na Olympus Mons ukoliko naučnici ne ocijene da je to mnogo bitno kako bismo saznali nešto više o Marsu. Ukoliko bi se trebalo popeti na Olympus Mons kako bi pomogli ljudskoj misiji na Mars, to bi se moglo uraditi.
Kako se određuju ciljevi kada je konkretno u pitanju rover Curiosity?
Nekada inžinjeri kažu "idemo voziti rover tamo jer je to cool", ali naučnici kažu "ne". Važno je istaći kako smo ograničeni s vremenom. Nikada ne možete znati do kada će roveri raditi, te stoga imamo listu prioriteta. Doći na vrh Olympus Monsa je supercool, ali za sada moramo biti zadovoljni što možemo dobijati sve bolje i bolje slike najveće planine u Sunčevom sistemu.
Da li biste Vi kao jedna od vodećih NASA-inih naučnica poslali Curiosity na Olympus Mons?
Iz naučnih razloga nisam nikada pomislila da bi se slanje rovera na Olympus Mons moglo desiti. Krater Gale na Marsu nam je veoma zanimljiv jer tu možemo provjeriti da li je nekada u prošlosti bio moguć život. Nije finansijski isplativo slati rover na vrh Olympus Monsa jer ima mnogo interesantnijih mjesta koja trebaju biti istražena.
Svrha rovera, osim istraživanja drugih planeta, je i pripremanje za ljudske posjete. Da li je realno da u dogledno vrijeme ljudska noga kroči na Mars?
Tehnološki gledano, možemo poslati ljude na Mars u narednih 25 godina, ali pitanje je da li će to biti prioritet. Pitanje je da li je u interesu države da to uradi. Kada smo odlučili da idemo na Mjesec, to smo uradili za deset godina. Ukoliko odlučimo, a ovdje mislim na cijeli svijet, da idemo na Mars, možemo otići. Za sve je to potrebna politička volja, kao što je bila šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Vi ste bili lider misije Galileo, koja je istraživala Jupiterove mjesece. Da li je mjesec Europa pristupačniji za život od Marsa?
Prvo, moramo uzeti u obzir da je Europa dalje od Marsa. Na Europi vjerujemo da postoji globalni okean koji je prekriven ledom. To je mnogo izazovnije mjesto za život nego Mars. Nekada u budućnosti Europa će biti veoma zanimljivo mjesto za izučavanje, ali nije lakše napraviti bazu za naučnike tu nego na Marsu.
Definitivno ljudska vrsta svoju budućnost mora tražiti van Zemlje?
Nakon šest milijardi godina Zemlja neće biti mjesto na kojem će biti moguć život i do tada ćemo trebati "plan B". Imamo dovoljno vremena do tada.
S obzirom da će se Sunce za šest milijardi godina povećati, postoji bojazan da će "progutati Zemlju". No, s druge strane postoji i teorija da će se Zemlja, zbog oslabljene gravitacijske moći Sunca, odmaknuti na sigurnu udaljenost?
Nije jasno da li će se Zemlja pomaći iz ove robite u kojoj je sad. Mislim da će je Sunce "progutati", ali u svakom slučaju suočeni smo s velikim problemom. Za šest milijardi godina ćemo valjda pronaći način da preživimo.
Šta mislite o ideji Elona Muska da nuklearnim bojevim glavama bombardira Marsove polove kako bi se obnovila atmosfera koja je sada skoro pa nepostojeća?
To je dobra ideja i ja sam za to da se o svakoj ideji razgovara. Ima zaista mnogo način na koji bi se mogla vratiti Marsova atmosfera, a trebamo, prije svega, gledati to s etičke strane. Imamo sporazume po kojima ne smijemo naštetiti drugim planetama, ali opet sam lično otvorena za svaki vid razgovora o eventualnim rješenjima što se tiče Marsa.
