Naučnici smatraju da je Zemlja "izvan prostora sigurnog za čovječanstvo"
Njihova je procjena pokazala da je šest od devet "planetarnih granica" probijeno zbog onečišćenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem i uništavanja prirodnog svijeta. Planetarne granice su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, izvan kojih je njihova sposobnost da održe zdrav planet u opasnosti od neuspjeha.
Probijene granice znače da su sistemi odbačeni daleko od sigurnog i stabilnog stanja koje je postojalo od kraja posljednjeg ledenog doba, prije 10.000 godina, do početka industrijske revolucije. Cijela moderna civilizacija nastala je u tom vremenskom razdoblju, nazvanom holocen.
Procjena je bila prva od svih devet planetarnih granica i predstavljala je "prvu naučnu zdravstvenu provjeru za cijeli planet", rekli su istraživači. Pređeno je šest granica, a za dvije se procjenjuje da su blizu probijanja: onečišćenje zraka i zakiseljavanje oceana. Jedina granica koja nije ugrožena je atmosferski ozon, nakon što je akcija postupnog ukidanja razornih hemikalija posljednjih desetljeća dovela do smanjenja ozonske rupe.
Naučnici su rekli da je "najzabrinjavajući" nalaz da su sve četiri biološke granice, koje pokrivaju živi svijet, bile na, ili blizu, najviše razine rizika. Živi svijet je posebno vitalan za Zemlju jer pruža otpornost kompenzirajući neke fizičke promjene, na primjer, stabla koja apsorbiraju onečišćenje ugljičnim dioksidom.
Planetarne granice nisu nepovratne prijelomne točke iza kojih dolazi do iznenadnog i ozbiljnog pogoršanja, rekli su naučnici. Umjesto toga, to su tačke nakon kojih rizici temeljnih promjena u fizikalnim, biološkim i hemijskim sistemima održavanja života na Zemlji značajno rastu. Planetarne granice su prvi put osmišljene 2009. i ažurirane 2015., kada se moglo procijeniti samo sedam.
Profesor Johan Rockström, tadašnji direktor Stockholmskog centra za otpornost koji je vodio tim koji je razvio okvir granica, rekao je: „Nauka i svijet u cjelini zaista su zabrinuti zbog svih ekstremnih klimatskih događaja koji pogađaju društva diljem planeta. Ali ono što nas još više zabrinjava su sve češći znakovi sve manje otpornosti planeta.”
Rockström, koji je sada zajednički direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime u Njemačkoj, rekao je da bi ta slaba otpornost mogla onemogućiti ograničavanje globalnog zagrijavanja na klimatski cilj od 1,5C i mogla bi približiti svijet stvarnim prijelomnim točkama. Naučnici su u septembru rekli da je svijet na rubu višestrukih katastrofalnih prijelomnih točaka.
Profesorica Katherine Richardson sa Univerzitetu u Kopenhagenu, koja je vodila analizu, rekla je: "Pouzdano znamo da čovječanstvo može napredovati u uvjetima koji postoje već 10.000 godina - ne znamo da možemo napredovati pod velikim, dramatičnim promjenama [i] utjecaj ljudi na Zemljin sistem kao cjelinu povećava se dok govorimo."
Rekla je da se Zemlja može smatrati pacijentom s vrlo visokim krvnim tlakom: "To ne ukazuje na određeni srčani udar, ali uvelike povećava rizik."
Procjena, koja je objavljena u časopisu Science Advances i temeljila se na 2000 studija, pokazala je da je nekoliko planetarnih granica davno prijeđeno. Granica cjelovitosti biosfere, koja uključuje zdravo funkcioniranje ekosistema, probijena je u kasnom 19. stoljeću, rekli su istraživači, jer je uništavanje prirodnog svijeta desetkovalo divlje životinje. Isto uništavanje, posebice uništavanje šuma, znači da je granica za korištenje zemljišta probijena prošlog stoljeća.
Klimatski modeli sugerišu da je sigurna granica klimatskih promjena prijeđena u kasnim 1980-ima. Za slatku vodu, nova metrika koja uključuje i vodu u jezerima i rijekama i u tlu, pokazala je da je ta granica prijeđena početkom 20. stoljeća.
Druga granica je protok dušika i fosfora u okolišu. Oni su vitalni za život, ali pretjerana upotreba gnojiva znači da su mnoge vode jako zagađene ovim nutrijentima, što može dovesti do cvjetanja algi i mrtvih zona okeana. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, svake godine se na polja dodaje tri puta veća količina dušika od sigurne količine.
Studija iz 2022. pokazala je da je granica za sintetičko onečišćenje, poput pesticida, plastike i nuklearnog otpada, prijeđena. Analiza koju je vodio Richardson po prvi je put procijenila onečišćenje zraka, koje utječe na rast biljaka i monsunske kiše. Utvrđeno je da je onečišćenje zraka prešlo planetarnu granicu u nekim regijama poput južne Azije i Kine, ali još ne i globalno. Također se procjenjuje da se zakiseljavanje oceana pogoršava i da je blizu prekoračenja sigurne granice.
Nuačnici su rekli: "Ovo ažuriranje otkriva da je šest od devet granica prekoračeno, što sugeriše da je Zemlja sada daleko izvan sigurnog operativnog prostora za čovječanstvo."
"Ako želite imati sigurnost, prosperitet i jednakost za čovječanstvo na Zemlji, morate se vratiti u siguran prostor, a trenutno ne vidimo takav napredak u svijetu", rekao je Rockstorm.
Postupno ukidanje izgaranja fosilnih goriva i ukidanje destruktivne poljoprivrede ključne su radnje koje su potrebne.
Planetarne granice postavljene su pomoću specifičnih metrika, kao što je razina CO2 u atmosferi za klimatske promjene. Zemljini sistemi otporni su na određene razine promjena, tako da je većina granica postavljena na razini višoj od one koja je postojala tokom posljednjih 10 000 godina. Na primjer, CO2 je bio 280 dijelova na milion do industrijske revolucije, ali je planetarna granica postavljena na 350 ppm, piše The Guardian.
Lana Stanišić: Imam dovoljno posla na sebi da bi me pogađali komentari anonimnih dušebrižnika
