Pet metara dugačak gmaz iz razdoblja trijasa u Kini prvi je put identifikovan 2003. godine, no nakon proučavanja pet novijih primjeraka tokom deset godina, naučnici su uspjeli prikazati cijelo stvorenje, koje je nazvano Dinocephalosaurus orientalis.
Jedan potpuno artikulirani fosil, posljednji koji je izašao na vidjelo, ponudio je "prekrasan kompletan primjerak od vrha nosa sve do vrha repa", dr. Nick Fraser, voditelj Nacionalnih nauka u NMS-u i jedan od istraživača, rekao je za CNN.
"Svijen je u obliku osmice i jako podsjeća na kineskog zmaja", kazao je
Taj je fosil pomogao rasvijetliti ovo misteriozno stvorenje, a međunarodni tim istraživača iz Škotske, Njemačke, SAD-a i Kine objavio je svoja otkrića u časopisu Earth and Environmental Science Transactions Kraljevskog društva iz Edinburgha.
Profesor Li Chun s Instituta za paleontologiju i paleoantropologiju kralježnjaka u Pekingu prvi je otkrio fosile 2003. godine. Posjećivao je malo selo u provinciji Guizhou, u južnoj Kini, kada je primijetio mali kralježak u ploči od vapnenca, prema njegov kolega Fraser.
Lokalni farmeri potom su Chuna odveli u svinjac gdje su bili i drugi komadi te vrste stijena, a on je počeo pronalaziti fragmente kostiju i spajati ih kako bi otkrio ovu novu vrstu, dodao je Fraser.
Sada, noviji fosili pokazuju da je stvorenje imalo 32 kralješka, stvarajući iznimno dugačak vrat koji mu je vjerovatno pomogao u lovu ribe, iako naučnici još uvijek nisu sigurni u njegovu tačnu funkciju.
"Još uvijek sam zbunjen funkcijom dugog vrata. Jedino do čega mogu doći jest da su se hranili u vodama koje su imale kamenje, a možda i pukotine. I koristili su svoje duge vratove kako bi istražili i ušli u neke od ovih pukotina i možda na taj način dobili plijen", rekao je Fraser.
Ribe su još uvijek sačuvane u području želuca jednog fosila, što ukazuje da je bila dobro prilagođena morskom okolišu, a njeni perajasti udovi potvrđuju tu hipotezu, rekli su istraživači u svom radu.
Dodali su da dugi vrat Dinocephalosaurusa nalikuje drugom drevnom, i jednako zbunjujućem, morskom reptilu Tanystropheus hydroides.
“Kao paleontolozi, koristimo se savremenim analogijama kako bismo razumjeli život u prošlosti. Za dinocephalosaurusa i tanystropheusa ne postoji savremena analogija,” rekao je Fraser, dodajući da istraživači mogu usporediti stvorenja poput ihtiosaura s njihovim modernim dvojnicima poput tune i dupina.
“Tako da se još uvijek prilično borimo, kao i s mnogim životinjama u trijasu, jer je to stvarno čudan i prekrasan svijet svakakvih bizarnih životinja koje rade stvari koje današnje životinje ne rade", poručio je Fraser.
