Naučnici uputili posljednje upozorenje za klimatsku krizu: Djelovati sada ili će biti kasno
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), sastavljen od vodećih svjetskih klimatskih naučnika, u ponedjeljak je objavio završni dio svog šestog izvještaja o klimatskim promjenama.
Za sastavljanje sveobuhvatnog pregleda ljudskog znanja o klimatskoj krizi stotinama naučnika trebalo je osam godina i sastoji se od hiljada stranica, ali sveo se na jednu poruku: djelujte sada ili će biti prekasno.
“Ovaj je izvještaj jasan poziv da se masovno ubrzaju klimatski napori svake zemlje i svakog sektora i u svakom vremenskom okviru. Naš svijet treba klimatske akcije na svim frontama: sve, svugdje, sve odjednom," kazao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres
Trezvenim jezikom, IPCC je iznio razaranje koje je već naneseno velikim dijelovima svijeta. Ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim slomom doveli su do povećanog broja smrtnih slučajeva zbog sve jačih toplinskih valova u svim regijama, miliiona života i uništenih domova u sušama i poplavama, miliona ljudi koji se suočavaju s glađu i "sve više nepovratnijih gubitaka" u vitalnim ekosistemima.
Posljednji dio objavljen u ponedjeljka, nazvan sintezni izvještaj, gotovo je sigurno posljednja takva procjena dok svijet još uvijek ima šanse ograničiti porast globalne temperature na 1,5 C iznad predindustrijskih razina, praga iznad kojeg će naša šteta klimi brzo postati nepovratan.
“Ovaj je izvještaj definitivno posljednje upozorenje na 1,5 stepeni. Ako vlade samo ostanu pri svojim trenutnim politikama, preostali ugljični proračun bit će potrošen prije sljedećeg izvješća IPCC-a [za 2030.]," kazala je Kaisa Kosnen stručnjakinja za klimu u Greenpeace International.
Više od 3 milijarde ljudi već živi u područjima koja su "vrlo ranjiva" na klimatske promjene, utvrdio je IPCC, a polovina globalne populacije sada ima veliku nestašicu vode barem dio godine. U mnogim područjima, upozorava izvještaj, već dosežemo granicu do koje se možemo prilagoditi takvim ozbiljnim promjenama, a vremenski ekstremi "sve više potiču raseljavanje" ljudi u Africi, Aziji, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi i južnom Pacifiku.
Svi će se ti utjecaji ubrzano povećavati jer nismo uspjeli preokrenuti 200-godišnji trend porasta emisija stakleničkih plinova, unatoč više od 30 godina upozorenja IPCC-a, koji je svoj prvi izvještaj objavio 1990. godine.
Svijet se zagrijava kao odgovor na nakupljanje ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi, tako da svaka godina u kojoj emisije nastavljaju rasti troši raspoloživi "ugljični proračun" i znači da će u narednim godinama biti potrebna mnogo drastičnija smanjenja.
Ipak, još uvijek postoji nada da ćemo ostati unutar 1,5C, prema izvještaju.
"Ovaj sintezni izvještaj naglašava hitnost poduzimanja ambicioznijih mjera i pokazuje da, ako sada djelujemo, još uvijek možemo osigurati životnu održivu budućnost za svemu," kazao je Hoesung Lee, predsjedavajući IPCC-a.
Temperature su sada oko 1,1 C iznad predindustrijskih razina, utvrdio je IPCC. Ako se emisije stakleničkih plinova dođe na vrhuncu što je prije moguće i brzo se smanje u narednim godinama, možda će još biti moguće izbjeći najgora razaranja koja bi uslijedila nakon porasta od 1,5 stepen.
"Svako izbjegnuto zagrijavanje zahvaljujući kolektivnim akcijama izvučenim iz našeg rastućeg, sve učinkovitijeg skupa alata manje je gora vijest za društva i ekosisteme na kojima smo svi ovisni," kazao je Richard Allen profesor klimatskih nauku na Univerzitetu u Readingu.
Guterres je pozvao vlade da poduzmu drastične mjere za smanjenje emisija, ulaganjem u obnovljivu energiju i tehnologiju s niskom razinom ugljika. Rekao je da bogate zemlje moraju pokušati postići neto nultu emisiju stakleničkih plinova "što je moguće bliže 2040.", umjesto da čekaju rok 2050. koji je većina potpisala, piše The Guardian.
