Supermjesec nastaje kada se naš prirodni satelit Zemlji približi na razdaljinu ispod 360 000 km. Naime, mjesečeva orbita je elipsa i Mjesec može biti nama najbliži (perigej) ili najdalji, (apogej). Naravno, kada nam je bliži, on je sjajniji i njegov prečnik na nebu je veći. Godišnje obično imamo 3 do 4 Supermjeseca. Tada imamo veće plime i oseke, saopćeno iz Astronomskog društva Orion.
Astronomski gledano, Supermjesec nije ništa posebno ali za javnost i popularnu kulturu taj događaj je posljednjih decenija poprimio značaj koji ova pojava sama po sebi, nema.
Ali, ako to služi popularizaciji astronomije, a služi, onda živio Supermjesec. Treba imati na umu da i Mladi mjesec može biti Supermjesec ali ga tada ne vidimo. Jedino, kada su totalna pomračenja Sunca u pitanju, tada, ako je Supermjesec u igri, ova pojava traje znatno duže jer je prečnik Mjeseca na nebu veći od Sunčevog. U svakom slučaju, ako je vedro, izađite i pogledajte prema nebu. Supermjesec će vas obasjati znatno snažnije no inače i uživajte u ovom fenomenu. Slijedeći Supermjesec desit će se 21. marta ove godine.
Fosil ptice star 12 miliona godina otkrio prahistorijskog južnoameričkog grabežljivca
