Nikola Tesla je bio fiksiran na broj tri: godinama je živio u njujorškom hotelu u sobi 3327 na 33. spratu, jer broj je djeljiv s tri, kao i zbroj znamenki. Osim toga, morao je tri puta obići svaku kuću u koju je ulazio.
No, kada je sobarica ponovo došla do njegove sobe u hotelu New Yorker na kvaki je i dalje visio natpis "Ne uznemiravaj", kao i proteklih dana. Ovaj put je ona ipak bila uznemirena i kada je otključala vrata, 86-godišnji Tesla je beživotan ležao na krevetu. Pozvani ljekar utvrđuje prethodnu večer kao vrijeme smrti: 7. januar 1943.
Teslin usamljeni kraj neka je vrsta kontrapunkta njegovoj blještavoj i slavnoj karijeri koja je započela skoro 60 godina ranije. 1884. je tada 28-godišnji Nikola Tesla sišao u njujorškoj luci s broda koji je dovozio imigrante u Novi svijet. Porijeklom iz sela Smiljana kraj Gospića, iz porodice lokalnog pravoslavnog svećenika, ovaj samouvjereni inžinjer je pri dolasku u Ameriku imao samo glavu punu ideja, a u džepu pismo preporuke.
Sukob s Edisonom: istosmjerna ili izmjenična struja?
Tesla, koji je tada već radio za Edison Electric Company u Parizu, Strasbourgu i Budimpešti, sada je lično primljen kod Thomasa Alve Edisona koji kao poduzetnik i izumitelj dominira tržištem električne energije u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.
Prvi posao - Edison traži od Tesle da poboljša generatore istosmjerne struje njegove kompanije, koji baš ne funkcionišu kako treba. Ako uspije, kao nagradu mu je obećao tada ogromnu svotu od 50.000 dolara. No, kada je Tesla obavio posao i došao po naplatu nagrade, Edison mu nije želio isplatiti novac. Rekao je da je to bila samo američka šala.
Tesla tu nije vidio ništa smiješno i daje otkaz. Malo kasnije počinje tzv. rat za struju i tu njih dvojica stoje na različitim stranama. Dok se Edison oslanja na istosmjernu struju, jer zarađuje mnogo novca, gradeći potrebnu infrastrukturu, Tesla je uvjeren da budućnost pripada izmjeničnoj struji, jer je njome, za razliku od istosmjerne, moguće provesti električnu energiju na velike udaljenosti uz male gubitke.
Patent elektromagnetskog motora
Tesla prelazi Edisonovom konkurentu Georgeu Westinghouseu i konstruira prvi upotrebljiv elektromagnetski motor koji patentira 1888., zajedno s još šest drugih izuma. Teslin veliki proboj slijedi na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. Westinghouse pobjeđuje u takmičenju za električno osvjetljenje grada protiv Edisona i dobija ugovor. Za provedbu je zadužen Tesla. Za osvjetljenje ulica on koristi 90.000 sijalica.
Tokom Svjetske izložbe Tesla se predstavlja i kao čarobnjak elektriciteta. U ruci drži staklene cijevi koje odjednom svijetle i pušta munje od 200.000 volti da mu bljeskaju po tijelu.
"Nakon tako nevjerovatnog testa (...) tijelo i odjeća gospodina Tesle neko bi vrijeme nastavili emitirati fino svjetlucanje ili aureole fragmentirane svjetlosti", izvještava Chicago Tribune.
Tesla želi pokazati da se električna energija može prenositi bežično.
Velike ideje - loše poslovanje
Tesla slijedi veliku ideju - želi stvoriti svjetski sistem, globalnu mrežu za prijenos energije i informacija. Uz finansijsku pomoć bankara Johna Pierponta, J.P. Morgana, on gradi ogroman prijenosni toranj na Long Islandu na istočnoj obali SAD-a, Wardenclyffe Tower. Želi ga koristiti za bežični prijenos električne energije u cijelom svijetu. Ali, kad Tesla ne uspijeva isporučiti obećane rezultate, i nije u stanju vratiti posuđen novac, Morgan odustaje od daljnje saradnje.
Tesla godinama najavljuje nove izume, koje, međutim, ne uspijeva realizirati. To ga ekonomski sve više marginalizira. Onda je tu i politička marginalizacija. Tokom Prvog svjetskog rata sarađivao je s njemačkom kompanijom Telefunken i omogućio radiovezu s Berlinom. Kasnije se doznaje što su Nijemci poslali s Long Islanda: rute savezničkih brodskih konvoja.
Predložak za teorije zavjere
Ipak, Tesla nastoji privući nove investitore. Priča o oružju koje djeluje isijavanjem zraka i energije, letećim luksuznim automobilima i "besplatnoj energiji" koja je dostupna bilo gdje u svemiru. U trenutku smrti od proslavljenog genija je u svijesti suvremenika ostala samo slika otkačenog fantasta, više naučna fantastika nego nauka.
No, mada je po njemu nazvana jedna od najpoznatijih automobilskih marki na svijetu, Nikola Tesla je do danas ostao jedan od najpoznatijih nepoznanica moderne historije. Posebno je omiljen u krugovima teoretičara zavjera koji do danas šire legendu da je FBI nakon Tesline smrti zaplijenio sve njegove papire i nacrte i da se do danas u arhivima američke tajne službe skriva Teslino rješenje za sve energetske probleme.
Pri tom se zaboravljaju stvarne Tesline zasluge: njegova postignuća u razvoju izmjenične struje, radiodifuzije, izum radijskog upravljanja i njegov doprinos radarskim i rendgenskim uređajima, piše Deutsche Welle (DW).
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
