Novo istraživanje pokazuje da je Pompeje sa erupcijom istovremeno pogodio i zemljotres
Naučnici su deceneijama raspravljali o tome je li se seizmička aktivnost dogodila tokom erupcije Vezuva u južnoj Italiji prije gotovo 2.000 godina, a ne neposredno prije nje, kako je izvijestio Plinije Mlađi u svojim pismima.
Članak objavljen u četvrtak u akademskom časopisu Frontiers in Earth Science bacio je novi pogled na sada svjetski poznato arheološko nalazište, tvrdeći da su jedan ili više istodobnih potresa bili "uzrok urušavanja zgrada i smrti stanovnika".
"Naši zaključci upućuju na to da se učinci urušavanja zgrada izazvanih sin-eruptivnom seizmičnošću (seizmička aktivnost u vrijeme erupcije) trebaju smatrati dodatnim uzrokom smrti u drevnim Pompejima", navodi se.
Arheolozi procjenjuju da je 15 do 20 posto stanovništva Pompeja umrlo u erupciji, uglavnom od toplinskog udara kada je divovski oblak plinova i pepela prekrio grad.
Vulkanski pepeo potom je zatrpao rimski grad, savršeno sačuvavši domove, javne zgrade, predmete pa čak i ljude sve do svog otkrića u kasnom 16. stoljeću.
U maju 2023. arheolozi su otkrili kosture dvojice muškaraca za koje se činilo da nisu ubijeni vrućinom i oblacima vatrenog plina i pepela, već od traume uslijed srušenih zidova - pružajući dragocjene nove podatke.
Jedna od žrtava otkrivena je s podignutom lijevom rukom, kao da štiti glavu.
“Vrijedi napomenuti da su takve traume analogne onima pojedinaca uključenih u moderne zemljotrese”, napisali su autori, koji su utvrdili da srušeni zidovi nisu bili posljedica padanja kamenja i krhotina, već seizmičke aktivnosti.
"U širem pogledu koji uzima u obzir cijeli grad, smatramo, kao radnu hipotezu, da žrtve uzrokovane seizmički potaknutim rušenjima zgrada možda nisu ograničene na dvije osobe", napisali su autori.
Sjecište fenomena vulkanskih i seizmičkih aktivnosti zahtijeva multidisciplinarni pristup, tvrdi studija, uz saradnju arheologa i geologa, piše The Guardian.
