Alarm za cijeli svijet
56

Ova godina će biti najtoplija u historiji, donijela je toplotne talase i smrtonosne oluje

D. B.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Sada je "praktično sigurno" da će 2024. godina, koja je donijela toplotne talase i smrtonosne oluje, biti najtoplija u historiji, bar tako pokazuju projekcije Evropske klimatske službe.

Globalne prosječne temperature tokom cijele godine su na putu da na kraju premaše predindustrijske nivoe za više od 1,5 stepeni, što bi 2024. godinu učinilo prvom kalendarskom godinom koja će preći ovu simboličnu granicu.

Ove visoke temperature su uglavnom rezultat klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek, dok manji doprinos imaju prirodni faktori poput prirodnog vremenskog obrasca El Nino.

Naučnici kažu da bi ovo trebalo djelovati kao alarm uoči UN-ove klimatske konferencije COP29, koja će se održati naredne sedmice u Azerbejdžanu.

Globalne temperature su bile toliko visoke tokom 10 mjeseci 2024. godine da bi samo nevjerovatno oštar pad u posljednja dva mjeseca spriječio postavljanje novog rekorda. Zapravo, ova godina će vjerovatno biti bar 1,55 stepeni toplija od predindustrijskog perioda, govore podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus.

Predindustrijski period je zapravo period između 1850. i 1900. godine, što je otprilike vrijeme prije nego su ljudi počeli značajno zagrijavati planetu npr. upotrebom velike količine fosilnog goriva.

Projekcija znači da bi 2024. godina mogla nadmašiti trenutni rekord od 1,48 stepeni, koji je postavljen prošle godine. Također, ovo će biti prvi put da je kalendarska godina premašila 1,5 stepeni zagrijavanja.

Gotovo 200 zemalja se obavezalo da će pokušati ograničiti dugoročni rast teme"izperature na nivo naveden u Pariskom klimatskom dogovoru 2015. godine, što pruža šansu za izbjegavanje nekih od najgorih utjecaja klimatskih promjena.

Ako se premaši granica od 1,5 stepeni, to ne znači da je pariski cilj neispunjen, jer se on odnosi na prosječne temperature u periodu od dvadesetak godina kako bi se "izgladila" prirodna varijabilnost.

Međutim, svako jednogodišnje kršanje, dugoročno gledano, približava svijet prelasku granice od 1,5 stepeni. Prošlog mjeseca je UN opozorio da bi se svijet mogao zagrijati za više od 3 stepena u ovom stoljeću ukoliko se nastavi trenutna politika.

Specifičnosti za 2024. godinu također su razlog za zabrinutost.

Najnovija faza El Nina počela je sredinom 2023. godine te je okončana u aprilu ove godine, no temperature su ostale tvrdoglavo visoke. Tokom protekle sedmice, globalne prosječne temperature su dostizale nove rekorde za godišnje doba svakog dana.

Mnogi naučnici vjeruju da će se uskoro razviti suprotna, hladnija faza La Nina. To bi teoretski trebalo dovesti do privremenog pada globalnih temperatura naredne godine, iako je neizvjesno kako će se to tačno dogoditi.

S obzirom na to da nivoi stakleničkih plinova u atmosferi i dalje brzo rastu, naučnici upozoravaju da je vjerovatno samo pitanje vremena kada će novi rekordi biti postavljeni.

Više temperature čine oluje intenzivnijim, toplotne talase toplijim, a obilne kiše još obilnijim. Posljedice po ljude širom svijeta se mogu jasno vidjeti.

Eksperti tvrde da stabilizacija globalnih temperatura postizanjem neto nulte emisije je jedini način da se katastrofe prestanu pogoršavati.