Kako bi saznali šta se zapravo dešava, naučnici su oformili dva tima koji su na osnovu dostupnih podataka trebali donijeti najvjerovatnije objašnjenje ovog jedinstvenog fenomena u našem Solarnom sistemu.
Oba su tima došla do istog zaključka – Srce se sastoji od pokretnog azotnog leda koji svojom snagom ravna sve potencijalne "greške" u reljefu. Na ivicama nakupina leda nalazi se i vodeni led koji formira granicu između pokretnih poligona. Kontinuirana kretnja leda osigurava glatku površinu bez kratera koji su se možda oformili usljed udara meteora ili kometa.
Ukratko, Srce je aktivno more leda koje se prostire na površini od blizu 900.000 kvadratnih kilometara, stoji u naučnim magazinu Nature.
Kako bi se osigurala kretnja leda, more iziskuje temperaturne razlike. Zbog činjenice da je Pluton premali da bi iz njega izvirala toplota jezgre, naučnici pretpostavljaju da toplotu uzrokuju radioaktivni elementi.
"To nije samo Plutonovo srce, to Plutonovo srce ima puls. Na njemu postoje promjene, a ako bismo se vratili nakon 100.000 godina, model Planuma bi izgledao drugačije", rekao je Bill McKinnon, profesor planetarne geologije sa Univerziteta u St. Louisu, a prenosi National Geographic.
More se kreće u maniru potonuća gušćih i hladnijih ledenih santi i podizanja onih koji su prilikom boravka na dubini zaprimili dovoljno toplote. Pet kilometara debeo sloja leda od azota se ne kreće više od dva centimetra godišnje, što je pomoglo da se izračuna starost Srca – oko 500.000 do milion godina.
