Polarni medvjedi se uglavnom oslanjaju na arktički morski led u lovu na foke, tako da smanjenje količine leda dovodi vrstu na rub izumiranja. Međutim, naučnici imaju relativno dobre vijesti koje daju nadu u očuvanje polarnih medvjeda, a one govore da se nekoliko stotina ovih životinja na jugoistoku Grenlanda adaptiralo na uslove ta da love korištenjem slatkovodnih platformi, odnosno leda koji se odlama od glečera.
"Medvjedi preživljavaju u fjordovima u kojim nema leda više od osam mjeseci godišnje jer imaju pristup slatkovodnom ledu glečera", rekla je naučnica Kristin Leidre s Univerziteta Washington.
Ova otkrića tima naučnika ukazuju na mogućnost da bi polarni medvjedi mogli preživjeti uprkos rastućim temperaturama.
"Jedno od velikih pitanja jeste gdje bi na Arktiku polarni medvjedi mogli opstati. Mislim da nas medvjedi na ovakvom mjestu mogu naučiti mnogo o takvim lokacijama", kazala je naučnica.
Istraživački tim je proveo dvije godine intervjuišući eskime koji su podijelili svoja ekološka saznanja. Naučnici su putovali helikopterima i tagovali medvjede uređajima sa satelitskim praćenjem te su prikupljali genetičke utorke.
Genetičarka dr. Beth Shapiro je rekla da je posmatrana "genetički najizolovanija populacija polarnih medvjeda na svijetu".
"Znamo da ova populacija živi odvojeno od drugih populacija nekoliko stotina godina", istakla je Shapiro.
Ona je dodala da populacija ovih medvjeda ne raste, nego da se razmnožavaju sporije te da su manji veličinom.
Shapiro je kazala da je teško ustanoviti da li ova subpopulacija preživljava zbog genetičkih adaptacija ili "drugačijeg odgovora veoma različitu klimu i stanište".
Vjeruje se da je preostalo oko 26.000 polarnih medvjeda.
"Polarni medvjedi su u nevolji. Jasno je da su na putu izumiranja ukoliko ne usporimo globalno zagrijavanje. Što više naučimo o ovoj nevjerovatnoj vrsti, bolje ćemo joj moći pomoći da preživi narednih 50 do 100 godina", zaključila je Shapiro.
