Skeleti i preparirane životinje kao carstvo egzotičnosti u Veterinarskom muzeju u Sarajevu
Kada smo ušli u osteološki dio muzeja, u kojem su izloženi skeleti i preparirane životinje, zatekli smo preparatora Merima Tabakovića kako dotjeruje tijelo lavice.
Naime, lavica je novi član muzeja, a čija je koža bila čuvana u ostavama Veterinarskog fakulteta tri godine dok se nisu prikupila finansijska sredstva za njeno prepariranje. Lavica je uvezena iz Bugarske s namjerom da boravi u Pionirskoj dolini, međutim, preminula je usljed stresa prouzrokovanog transportom i promjenom sredine.
Rizah Avdić, šef pomenute Katedre naveo je kako se već šest mjeseci radi na ovom preparatu i da još proces nije završen.
"Lavicu su donijeli na obdukciju na naš fakultet i bilo nam je zaista žao da ne iskoristimo njenu kožu i skelet za naš muzej jer je ovo posebna životinjska vrsta koju vrijedi sačuvati. Skelet je također pohranjen i očišćen i planiramo ga staviti pored tijela lavice da sve bude kompletirano", rekao je Avdić.
U muzeju se može pronaći više od 680 eksponata
Avdić je kroz razgovor objasnio kako svaki eksponat ima svoju priču, te da se u ovom muzeju mogu pronaći uglavnom domaće životinje, ali i one egzotične. Tako je tu svoje mjesto našao i preparirani ris kojeg su prije nekoliko godina ubili lovci iz Fojnice, bengalskog tigra koji je svojevremeno bio kućni ljubimac na privatnom posjedu, muflona, antilopu, majmune, nojeve, pse, konje, kornjače, ove i mnoge druge. Tu je i kostur engleskog trkaćeg konja koji je slomio kičmu na trkama u Butmiru pa su gazbog toga uspavali i stavili na mjesto bosanskog brdskog konja koji je trenutno smješten u učionicama, a čiji je kostur poslužio kao model za dobro znani spomenik ispred zgrade Veterinarskog fakulteta.
"Svaka životinja koja ugine doprema se na Veterinarski fakultet na obdukciju i mi nakon toga odlučujemo koja nam je zanimljiva vrsta da je zadržimo. Također, u muzeju su svi preparati ručno rađeni, nema kupljenih dijelova ni eksponata. Svaki preparat zahtijeva mnogo truda i svakodnevni rad na njima, uštimavanje, popravke. Rad na njima iziskuje tri do šest mjeseci, što podrazumijeva puno strpljenja i preciznog rada", pojasnio je Avdić.
Osim truda i strpljenja, potrebna su i značajna finansijska sredstva kako za održavanje prostorija u kojima se čuvaju eksponati, tako i za hermikalije i potreban materijal koji se uvozi iz stranih zemalja uglavnom Njemačke i Švicarske. Profesor Avdić je naveo kako nabavku i pripremu eksponata finansira samo Veterinarski fakultet te da nemaju nikakvu drugu pomoć. Zbog toga se, kako kaže, čekalo tri godine na preparaciju lavice jer je za taj proces utrošeno blizu 5.000 KM.
"Za ovakav jedan muzej stalno vam trebaju neki sitni računi potrebne su boje, kistovi. Konci, nožići, postolja, boce. Također, tu su i stalni troškovi u održavanju i čišćenju. Također, svaki muzej bi trebao imati te neke mikroklimatske uslove koji su prilagođeni eksponatima, međutim, mi ih nemamo ovo su prostorije fakulteta i muzej je otvoren. Kao primjer navodim ovaj preparat lavice i risa koji ne smiju biti izloženi direktnim djelovanjem sunca i mi ćemo preko ljeta spustiti roletne i zaštititi ih. Također planiramo uređenje ulaza u amfiteatar gdje ćemo postaviti staklene vitrine i napraviti kružni muzej i tu ćemo najvjerovatnije smjestiti lavicu", kazao je profesor Avdić.
Merim Tabaković, preparator sa početka priče, rekao je kako žali što u muzeju nije sačuvan medvjed iz Pionirske doline koji je stradao i nije se moglo sačuvati njegovo tijelo.
"Ja sam njega svake subote hranio i bio je čak i pripitomljen. Mnogo su ga ljudi voljeli čak su i skupljali novac da mu se proširi kućica. Tako da mi je žao što nije napravljen eksponat jer bi to svakoga podsjećalo na ono vrijeme dok je bio živ i sačuvala bi se njegova vrsta", dodao je Tabaković.
Ovaj muzej sa radom je počeo još 1951. godine, ali i danas je zanimljiv mnogim naučnicima, studentima, pa čak i učenicima jer se, kako je naveo profesor Avdić, često organizuju školske posjete muzeju, a od nedavno ga posjećuju i najmlađi uzrasti iz obdaništa. Profesor je dodao da ne zna tačno koliko eksponata ovaj muzej ima jer je prestao brojati nakon 680., kao i to da oni nisu samo za gledanje već da profesorima i studentima služe za istraživanja.
Osim životinjskih, u muzeju je izložen i ljudski kostur koji služi za izučavanje komparativne anatomije čovjeka i životinja.
"To je ujedno i naš najstariji eksponat u ovom muzeju, jer je bio još za vrijeme mog studiranja. Nekada je postojala zakonska odredba da se ljudi¸za života mogu prodati za nauku i to je jedan takav primjer. Međutim, to više danas nije aktuelno", dodao je profesor Avdić.
A u dijelu muzeja gdje se nalaze mokri preparati, zatekli smo veliki broj životinjskih organa sačuvanih u originalnom obliku. To se uspjeva pomoću metode plastinacije gdje se nakon isvlačenja tečnosti iz svih ćelija ubaci plastična masa i osim što eksponat ostane u pravom obliku on bude i dugotrajan. Također, koriste se i brojne druge metode očuvanja organa među kojima je i ona u kojoj se kombinuje plastinacija i sušenje, a koja je izumljena upravo na Veterinarskom fakultetu.
"Prepoznatljiva je i metoda korozije, koja podrazumijeva ubacivanje plastične mase u krvne sudove organa, nakon čega se dio razgradi i ostane nam otisak tih krvnih sudova tačno onako u originalu kako jeste. Kada je riječ o preparatima, najveću opasnost predstavljaju moljci koji su uništili većinu naših eksponata, međutim, riješili smo i taj problem sredstvima za zaštitu", objasnio je Avdić.
Uskoro otvaranje modernog Veterinarskog instituta na Stupu
Dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić je šaljivo rekao kako bi Charles Darwin bio zahvalan da je ovakav muzej i bogata kolekcija postojala 1837. godine, kada je krenuo na putovanje i otkrivanje životinjskih vrsta, te da bi njegova teorija evolucije značajno bila ubrzana.
"Morfologija danas ponovo dobija sve više na značaju kada je riječ o istraživačkom i edukativnom aspektu i ponosimo se jednom ovakvom kolekcijom koja je građena godinama. Naravno, svjesni smo da je tehnologija napredovala i omogućava da vi vizualizirate organe njenom primjenom, ali smatram da nauka ne zaboravljati nekadašnje tehnike koje su tada bile jedino dostupne. Također, smatram da ovaj muzej treba podržati i nadležno kantonalno ministarstvo, te da bude otvoren i za ostale građane. Bili bi sretni kada bi bio dio turističke ponude u Sarajevu", dodao je Fejzić.
Dekan je spomenuo da se trenutno radi na otvaranju modernog Veterinarskog u sarajevskom naselju Stup u kojem će se testirati zarazne bolesti životinja, s obzirom na to da u našoj državi ne postoje nikakvi podaci o učestalosti bakterija koje napadaju ljude, a životinjskog su porijekla.
"Taj institut je u građevinskom smislu završen, međutim, ponavljamo tender za vanjsko uređenje objekta jer moramo riješiti pristupne puteve jer moramo poštovati visoke biološke standarde s obzirom na njegovu namjenu", zaključio je Fejzić.
