Solarna oluja kakva se dogodila 1859. godine danas bi čovječanstvo koštala nekoliko biliona dolara
Godine 1859. velika solarna oluja zapalila je papire u telegrafskim kancelarijama te je omogućila prijenos podataka na velike udaljenosti preko uređaja koji uopće nisu ni bili priključeni na baterije.
Sličan događaj bi danas ugrozio globalne telekomunikacije, promijenio putanju satelita te bi čak i ubio astronaute u svemiru.
Instrumenti širom svijeta bilježe Sunčeve aktivnosti svake sekunde, a ukoliko bi došlo do solarne oluje, ljudi bi imali između nekoliko minuta i u najboljem slučaju cijelog dana, kako bi se pripremili za dolazak nabijenih čestica.
U septembru te davne godine, engleski astronom Richard Carrington je u svom opservatoriju bilježio Sunčeve pjege kada je primijetio neobično dešavanje.
"Dva mala zraka intenzivnog svjetla odjednom su se prelomila kroz teleskop. U početku sam mislio kako se radi o zraku svjetlosti koji se prelomio kroz staklo, ali on je ustvari dolazio direktno iz pravca Sunca", napisao je u "Opisu jednog događaja na Suncu".
Sutradan su novine pisale o nebu koje je širom svijeta poprimilo crvenu, zelenu i ljubičastu boju, te o aurorama tako blještavim da su se tokom noći novine mogle čitati kao da je dan, piše Business Insider.
U tadašnje predtehnološko vrijeme, ljudi su solarnu oluju iskusili kao ništa više nego neobičnu svjetlosnu pojavu na nebu. Danas bi solarna oluja zaprijetila zračnom, brodskom i cestovnom saobraćaju kojima se upravlja satelitski.
Oluja kakva se dogodila 1859. godine, danas bi prekinula telefonske komunikacije i GPS lokatore. Avioni bi bili prinuđeni na slijetanje, a jedna ovakva prirodna pojava u prvoj godini bi čovječanstvo koštala između jednog i tri biliona dolara, a bilo bi potrebno četiri do 10 godina da se potpuno oporavimo.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
