Sporo zamrzavanje Arktika povećava rizik od izumiranja polarnih medvjeda

Sporo formiranje morskog leda tokom jeseni zabrinjava biologe koji se plaše da se bliži lokalno izumiranje polarnih medvjeda kao naugroženije populacije.

Vode oko Svalbarda, arhipelaga između Norveške i Sjevernog pola, sadrže malo više iznad polovine prosječne količine leda za ovo doba godine. Norveška služba je saopćila da je 172.291 kvadratni kilometar leda zabilježen 14. novembra najniži za ovo doba godine otkako su mjerenja započela 1967. godine.

U oktobru su također zabilježena ogromna odstupanja u odnosu na protekli period, posebno kada je riječ o Barentsovom moru koje je bilo nevjerovatno toplo u februaru i augustu. Naučnici tvrde da su ove promjene rezultat zagrijavanja koje uzrokuje čovjek te da one mijenjaju ponašanje vrsta koje ovise o debelom ledu tokom zime, a to su između ostalih foke i polarni medvjedi.

Jedna od 19 populacija polarnih medvjeda na Arktiku nalazi se na Svalbardu gdje ima oko 2.500 medvjeda. Ovaj broj je stabilan u proteklih 15 godina, ali pritisak raste. Zbog sporog formiranja leda medvjedi moraju duže čekati kako bi lovili foke, a to znači da propuštaju jesenju sezonu hranjenja koja je važna za njih kako bi osigurali masnoću.

Nedavno obavljeno istraživanje je pokazalo da su medvjedi preživjeli ranije tople periode hraneći se nasukanim kitovima, ali to vjerovatno neće biti dovoljno ako se u obzir uzme trenutni tempo klimatskih promjena.

U proteklim danima se led formirao, ali je i dalje riječ o drugom najnižem rekordu. Eksperti su najviše zabrinuti za ženke koje bi uskoro trebale dobiti potomke, a koje inače prelaze preko leda u ovo vrijeme kako bi pronašle mjesta za porođaj na Hopenu i drugim otocima važnim za reprodukciju. Ako se led ne formira, ženke će morati plivati te potrošiti pet puta više energije i rezervi masnoća važnih za proizvodnju mlijeka potrebnog za hranjenje mladih.