Gail Whiteman sa holandskog Univerziteta Erasmus i Chris Hope i Peter Wadhams sa Univerziteta Cambridge, saopštili su da su posljedice topljenja leda po prirodu negativne, ali da se ekonomske posljedice za sada smatraju uglavnom pozitivnim.
Smanjenje ledenog pokrivača omogućit će korištenje pomorskog puta preko Sjevernog mora iznad Rusije, ili sjeverozapadnog prolaza kroz kanadski arktički arihpelag, što će ubrzati i pojeftiniti transport.
Naučnici naglašavaju da će ekonomski troškovi topljenja Arktika, ipak, nadmašiti korist koju ono donosi i da će najveći teret podnijeti zemlje u razvoju.
One će se suočiti sa ekstremnim vremenskim nepogodama, pogoršanjem opšteg zdravlja svog stanovništva i smanjenjem poljoprivredne proizvodnje, pošto će otopljavanje Arktika uticati na klimu.
Posebno je važno, podvlače ovi naučnici, potencijalno oslobađanje metana u atmosferu sa porastom temperature. Iako metan u atmosferi opstaje kraće od ugljen dioksida, to je gas koji dodatno pojačava efekt staklene bašte.
Sa smanjenjem količine leda na Arktiku dešava se otopljavanje zamrznutog zemljišta u blizini obale i oslobađa se metan. Na istočnosibirskoj arktičkoj ploči postoji rezervoar od 50 gigatona metana, koji će vjerovatno biti emitovan u atmosferu u narednih 50 godina ili brže.
Veća koncentracija metana u vazduhu izazvat će rast globalne temperature i ubrzanje topljenja Arktika, što će imati posljedice daleko od Zemljinih polova.
Naučnici su izračunali da bi ovo emitovanje metana moglo da pomjeri unaprijed za 15 do 35 godina vrijeme kada će prosječna globalna temperatura porasti za dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba.
To bi moglo da se desi već od 2035. do 2040. godine i donijelo bi dodatne troškove od 60 biliona dolara. Ukupni troškovi globalnog otopljavanja usljed klimatskih promjena procjenjuju se na oko 400 biliona dolara.
