Mega koral je skup brojnih povezanih sićušnih stvorenja koja zajedno formiraju jedan organizam, a ne greben, mogao bi biti star više od 300 godina. Tim naučnika tvrdi da je veći od plavog kita, a otkrio ga je videograf koji je radio na brodu National Geographica prilikom posjete udaljenim dijelovima Pacifika s ciljem da se provjeri kako na vodeno prostranstvo utječu klimatske promjene.
"Otišao sam roniti na mjesto koje je na karti označeno kao lokacija brodoloma, a potom sam nešto uočio", izjavio je Manu San Felix.
On je pozvao svog sina Iniga te su zajedno zaronili dublje kako bi istražili ono što je ugledao.
"Vidjeti koral, koji se nalazi na Solomonovim ostrvima, bilo je kao vidjeti katedralu pod vodom. Savladale su me emocije, osjećao sam veliko poštovanje prema nečemu što je ostalo na jednom mjestu i preživjelo stotinama godina. Ovo je bilo tu dok je Napoleon bio živ", dodao je on.
Naučnici su izmjerili koral koristeći vrstu mjerne trake pod vodom te su ustanovili da je širok 34, dug 32 i visok 5,5 metara.
Koralji se često nazivaju "arhitektima mora", mogu se spojiti i formirati ogromne grebene na kojima žive ribe i druge vrste. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, koralni grebeni također podržavaju egzistenciju milijarde ljudi, turizam i ribolov.
Ovaj primjerak je pronađen u dubljim vodama u odnosu na neke koraljne grebene, što ga je možda zaštitilo od viših temperatura na morskoj površini. Otkriće je saopćeno tokom UN-ovih pregovora o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu u Azerbejdžanu, koji imaju za cilj ostvariti napredak u borbi protiv klimatskih promjena.
Trebor Manemahaga, ministar za klimu Solomonskih ostrva, rekao je za BBC da je njegova zemlja ponosna na koral.
"Želimo da svijet zna da je ovo posebno mjesto koje se treba zaštititi. Mi se uglavnom oslanjamo na morske resurse kada je riječ o ekonomskom opstanku, tako da je koral vrlo važan. Ključan je za našu ekonomiju, trebamo osigurati da ne bude eksploatisan", rekao je on.
Male ostrvske države poput Solomonskih ostrva su izuzetno osjetljive na klimatske promjene. Manemahaga je kazao da je iz prve ruke vidio efekte globalnog zagrijavanja, koje uzrokuje snažnije ciklone i eroziju obale, zbog čega kuće završavaju u vodi.
Mnoge zemlje u razvoju traže novčanu pomoć od bogatih kako bi mogle finansirati strategije za borbu protiv klimatskih promjena. Manemahaga tvrdi da veća pomoć omogućava otvaranje raznovrsnijih radnih mjesta, kako bi manje ljudi radilo u industrijama koje oštećuju koralne grebene. Trenutno je sječa veliki dio ekonomije zemlje te donosi između 50 i 70 posto prihoda zemlje od izvoza. S druge strane, uzrokuje visok nivo zagađenja vode, što negativno utječe na korale.
Naučnik Eric Brown tvrdi da je novootkriveni koral u dobrom stanju.
"Iako su obližnji plitki grebeni degradirani zbog toplijeg mora, ova velika zdrava koralna oaza u dubljim vodama predstavlja svjetionik nade", istakao je on.
Koral je vrsta Pavona clavus i predstavlja dom za škampe, rakove, ribe i druga morska stvorenja. Njegova starost znači da predstavlja prozor u historiju okeanskih uslova u prošlosti, a naučnici ga žele proučiti kako bi saznali više o njegovom rastu.
Izvještaj govori da izumiranje prijeti 44 posto korala u toplijim vodama. Riječ je o povećanju za trećinu od prethodne procjene iz 2008. godine.
