Ovo otkriće je posebno značajno jer je uz skelet pronađen i remen, a dosad se vjerovalo da kočije koje su vukli konji nisu postojale u ovoj regiji. Skeletni ostaci su zakopani s unikatnim metalnim nastavkom za pojas, koji je dizajniran da omogući kočijašima da vežu uzde za struk i tako oslobode ruke. Zanimljivo, nastavak je bio oko struka preminulog kočijaša.
U ruskoj arheologiji su se ovakvi predmeti nazivali "predmetima nepoznate svrhe", rekao je Oleg Mitko, areheolog s Univerziteta u Novosibirsku, koji je imao ulogu konsultanta tima ekspedicije. Međutim, nedavna otkrića grobnica kočijaša iz bronzanog doba u Kini i Mongoliji, kao i pronalasci kočija i ostataka konja, pokazuju da je predmet pronađen u Sibiru definitivno dodatak za kočiju, odnosno pojas kočijaša.
"Ova činjenica, zajedno s direktnim analogijama u grobnim humkama u Kini, omogućava nam da malo sigurnije odredimo svrhu predmeta", rekao je Aleksej Timoščenko, arheolog sa Instituta za arheologiju i etnografiju Ruske akademije nauka.
Timoščenko je predvodio najnoviju ekspediciju u sibirsku oblast Askizski u Hakasiji, gdje su ruski arheolozi proveli godine u iskopavanju uoči proširenja željeznice.
Arheolozi su tek nedavno otkrili grobnicu kočijaša blizu sela Kamišta te vjeruju da je povezana s vremenom Lugavske kulture, kao i da je stara otprilike 3.000 godina. Ljudi iz bronzanog doba Lugavske kulture prvenstveno su bili stočari, a kasnije su ih zamijenili Skiti iz kulture Tagar tokom ranog željeznog doba.
Zemljana humka je nad kvadratnom kamenom grobnicom, a u njoj je između ostalog pronađen bronzani nož te bronzani nakit.
Iskopavanja u regiji su otkrila grobnice iz tri različite faze bronzanog doba pružajući uvid u kulturnu i historijsku evoluciju ovog područja. Otkriće pruža nove mogućnosti za razumijevanje drevnih civilizacija, njihovih kretanja i trgovinskih mreža.
Arheolozi nastavljaju istraživati regiju, tako da bi moglo biit još otkrića koja bi otkrila neispričane priče ljudi i njihovih unikatnih načina života.
