Veliki planovi Kine: Džinovski radar, objekti za život astronauta i nuklearno postrojenje na Mjesecu

Eksperti tvrde da bi potencijalno ogromni troškovi projekta mogli prevagnuti u odnosu na benefite.

Ovaj vladin projekat započet je ranije ove godine i na njemu radi grupa naučnika koji su dobili 16 miliona jena (2,4 miliona dolara) od Nacionalne fondacije za prirodne nauke Kine.

Postrojenje bi sadržavalo četvrti u kojima bi živjeli astronauti i snažnu radarsku antenu koja bi bila visoka 50 metara. Glavni izazov bit će kako savladati daljinu između Mjeseca i Zemlje koja je deset puta veća od udaljenosti najvišeg orbitirajućeg satelita od Zemlje.

"Ili radar treba biti ekstremno snažan ili antena ekstremno velika inače neće moći prikupljati radio talase koji dolaze sa Zemlje. To je vrlo bitna tema za istraživanje, ali trebat će uraditi pažljivu procjenu troškova", kazao je profesor Zhou Yiguo, istraživač radarske tehnologije na kineskoj Akademiji nauka.

Ova baza bi bila korištena za naučna istraživanja, odbrambeni nadgledanje, ali će proizvoditi snažnije i jasnije sike Zemlje. Mikrotalasi koje bi emitovala radarska satnica mogli bi penetrirati u Zemljinu površinu što znači da nećemo samo gledati tlo već i ispod njega i ispod površine mora.

Ovo bi mnogo pomoglo u praćenju ekstremnih vremenskih uvjeta, globalnih zemljotresa, poljoprivredne proizvodnje i kolapsa polova.