Više od 100 prahistorijskih crteža pronađeno u pećini na sjeveroistoku Španije
Više od 100 prahistorijskih gravura je otkriveno, raspoređenih na osmometarskoj ploči, unutar pećine poznate kao Cova de la Vila, u španskoj sjeveroistočnoj regiji Kataloniji.
Tim s Katalonskog instituta za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju (IPHES) opisao je prikaze pronađene u mediteranskoj podzemnoj galeriji kao "iznimne, kako zbog svoje jedinstvenosti tako i zbog izvrsnog stanja očuvanosti".
Prema stručnjaku IPHES-a Ramónu Viñasu, radovi predstavljaju pogled na svijet prvih poljoprivrednih društava tijekom kalkolitika i bronzanog doba. Gravure je 13. maja 2021. prvi put otkrila skupina od tri istraživača pećina, a potom su ih analizirali arheolozi i paleontolozi s IPHES-a, stoji u saopćenju instituta.
Među primjercima pećinske umjetnosti nalaze se prikazi različitih figura četveronožaca, cik-cak, linearne, uglate i kružne linije, te niz zoomorfa (moguće bovida i kopitara), zvjezdolika i mrežastih linija. Otkriće pećinske umjetnosti predstavlja "jedan od rijetkih prikaza podzemne shematske umjetnosti u cijelom Sredozemnom luku", rekla je regionalna vlada Katalonije.
Ovo otkriće označava "historijsku prekretnicu za prahistorijsku arheologiju", prema IPHES-u.
Pećinu je istraživao Salvador Vilaseca 1940-ih, ali je njena lokacija bila izgubljena. Istraživači IPHES-a uspjeli su otvoriti malu rupu između kamenih blokova i došli do ovalne prostorije od više od 90 kvadratnih metara.
Prva osoba koja je ušla bio je Juli Serrano, koji je, na svoje iznenađenje, ugledao "mural pun linija i figura". Kaže da je, kada je ušao u veliku, okruglu šupljinu i vidio što se u njoj nalazi, osjetio “jako veliku emociju, koju ću ponijeti sa sobom cijeli život”. I ne znajući, upravo je otkrio jedan od najvažnijih sklopova prahistorijski pećinske umjetnosti. Od tog su trenutka istraživači Ramon Viñas i Josep Vallverdú s IPHES-a počeli raditi na nalazištu.
Viñas je naglasio kako je ploča s gravurama strukturirana duž pet vodoravnih linija, jedna iznad druge, te kako svaka od njih sadrži različite ugravirane figure koje imaju svoje značenje i simboliku. Naučnik ističe kako se radi o “apsolutno neobičnoj” kompoziciji koja ukazuje na “svjetonazor stanovništva teritorija tokom procesa neolitizacije”.
Jedna od posebnosti je da je ova pećinska umjetnost izrađena "isključivo tehnikom graviranja", korištenjem kamenog ili drvenog alata ili izravno prstima, objasnio je Viñas. Istraživač smatra da to, kao i činjenica da je “stilski vrlo homogen”, ukazuje na simboličko značenje. Nije to radi koji je rezultat slučajnosti.
Tokom prijelaznog razdoblja između kalkolitika i bronzanog doba, između kasnog 5. i kasnog 3. milenija prije Krista, ljudske su skupine uglavnom bile na otvorenom, a njihova je prisutnost bila vrlo rijetka u podzemnim šupljinama Katalonije, na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka. Drugdje u Španiji, primjerci podzemnih prostorija također su pronađeni u Andaluziji, Segoviji, Burgosu i Soriji.
Kako bi zagarantovala njegovo očuvanje, regionalna vlada zatvorila je pristup Sala dels Gravats (Soba za graviranje). Lokacija je proglašena kulturnim dobrom od nacionalnog interesa i u toku su radovi na izradi 3D modela špilje, piše El Pais.
