Više od polovine svjetskih jezera se smanjilo u posljednjih trideset godina
Tim međunarodnih istraživača izvijestio je da su neki od najvažnijih svjetskih izvora slatke vode, od Kaspijskog mora između Europe i Azije, do južnoameričkog jezera Titicaca gubili vodu kumulativnom stopom od oko 22 gigatone godišnje tokom gotovo tri desetljeća, što je jednako ukupna potrošnja vode u SAD,-u za cijelu 2015.
Fangfang Yao, površinski hidrolog sa Univerziteta u Virginiji koji je vodio studiju objavljenu u četvrtak u časopisu Science, rekao je da je 56% smanjenja prirodnih jezera uzrokovano globalnim zagrijavanjem i ljudskom potrošnjom, pri čemu je zagrijavanje "veći udio toga" .
Naučnici za klimu općenito misle da će sušna područja u svijetu postati suša zbog klimatskih promjena, a vlažna područja sve vlažnija, ali studija je otkrila značajan gubitak vode čak i u vlažnim regijama.
"Ovo se ne smije zanemariti", rekao je Yao.
Naučnici su procijenili gotovo 2000 velikih jezera pomoću satelitskih mjerenja u kombinaciji s klimatskim i hidrološkim modelima.
Otkrili su da su neodrživo ljudsko korištenje, promjene u padavinama i otjecanju, sedimentacija i rastuće temperature globalno smanjile razinu jezera, pri čemu je 53% jezera pokazalo pad od 1992. do 2020. godine.
Gotovo 2 milijarde ljudi širom svijeta izravno je pogođeno, a mnoge su se regije posljednjih godina suočile s nestašicom vode.
Naučnici i aktivisti dugo su govorili da globalno zagrijavanje ne smije premašiti 1,5 stepen Celzijusa ako želimo izbjeći najkatastrofalnije posljedice klimatskih promjena. Svijet se trenutno zagrijava brzinom od oko 1,1C.
Studija objavljena u četvrtak otkrila je da je neodrživo ljudsko korištenje isušilo jezera, poput Aralskog jezera u centralnojAziji i Mrtvog mora na Bliskom istoku, dok su jezera u Afganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena rastućim temperaturama, što može povećati gubitak vode u atmosferu.
Razine vode porasle su u četvrtini jezera, često kao rezultat izgradnje brana u udaljenim područjima poput unutarnje tibetanske visoravni
