Zašto iza ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za medicinu stoji vrlo humana priča
Nizozemska arheologinja je ukazala da je potrebna, kako je naglasila, vizija i upornost da bi se rekonstruisao i sekvencionirao neizmjerno star, krhak genetski materijal. Ukazala je da je švedski genetičar time došao do, kako je navela, zapanjujućih otkrića o dalekoj historiji.
"To otkriva tajne o tome ko smo mi, te rješava dugo neriješeno pitanje da li su se neandertalci i homosapijensi ikada sreli", dodaje.
Ukazala je da Nobelova nagrada predstavlja priznanje za važnost rada na paleogenomici, kao i rada na istraživanju ljudskog porijekla. Napomenula je da je riječ o interdisciplinarnom istraživanju koje je dijelom obrazložila.
"Koristi se fotogrametrija ili laseri za 3D snimanje pećina, prati se kako se premiještalo kameno oruđe, ispituju se mikroslojevi sa drevnih lokacija, čak je moguće uzeti skrob koji se nalazio između drevnih zuba", objasnila je.
Ono u čemu je uspio Paabo je nazvala revolucionarnim.
"Sada se DNK može uzeti ne samo iz kostiju, već i iz pećinskih sedimenata - prašine davno nestalih života koji milenije čekaju da bi se pronašli. Omogućio je procjenu individualnih genetskih profila neandertalaca te otvorio prozor u do sada nevidljivu historiju i interakciju čovjeka", naglasila je.
Šveđanina je istakla kao zaslužnim za to što sada postoji zajednica istraživača paleogenomike, a mnogi od njih su sarađivali sa njim. Među njima je veliki broj žena, kojima pripadaju Mateja Hajdinjak sa britanskog Instituta Crick i Samantha Brown sa nizozemskog Univerziteta Tubingen. Hajdinjak je identificirala složene obrasce križanja neandertalaca i prvih homosapijensa u Evropi, dok je Brown identificirala prvu djevojčicu čija je majka bila neandertalka, a otac hominin sa istočnog područja Euroazije.
Svante Pääbo being celebrated at his universityCelebrating Friday by looking back at this moment of pure joy! 2022 medicine laureate Svante Pääbo arrived to Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology to standing ovations. Pääbo was awarded the medicine prize "for his discoveries concerning the genomes of extinct hominins and human evolution." Video credit: © Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology
Posted by Nobel Prize on Friday, October 14, 2022
Arheologinja Rebecca Wragg Sykes je ukazala da se paleogenomika razvila za kratko vrijeme. Ocijenila je da će se uskoro i u ovoj naučnoj disciplini razmišljati o etičkim crvenim linijama, a one se odnose i na upotrebu genetskog inžinjeringa za rekonstrukciju mozga neandertalca. Izdvojila je ono što smatra najupečatljivijim Paabeovim doprinosom.
"Najznačajnije je to što se promijenilo popularno razumijevanje neandertalaca. Ono je do sada bilo uvredljivo, ali sada djeluje apstrahirano. Arheološki dokazi o tome koliko su umovi neandertalaca bili složeni i sofisticirani te genetska otkrića o tome koliko smo im mi bliski su za posljedicu imali promjenu mišljenja o tome ko su oni bili i šta znače za nas. Spoznaja o tome da je materija neandertalaca prisutna u svakom ljudskom srcu nije stvorila emotivnu vezu samo s njima, već i u svim drugim odnosima sa homininima. To naglašava činjenicu da smo oduvijek bili dio planetarne mreže života", ukazala je.
Nizozemska arheologinja Rebecca Wragg Sykes je u tekstu za Guardian poručila da bi najznačajnija posljedica etabliranja paleogenomike trebala biti poniznost.
"Zato što se ispostavilo da su prvi homosapijensi, koji su došli u Euroaziju, na kraju imali istu sudbinu kao i neandertalci sa kojima su se sreli i sa kojima su se pomiješali. Kulturološki su nestali, ali su ostavili potomke među danas živim ljudima. Možda je najveće naslijeđe to da razumijemo da naša priča nije predodređena, izuzetno uspješna, već da je mješavina slučajnosti te da biti posljednji hominin nije nešto čime se nužno treba ponositi", zaključila je.
Ostali dobitnici Nobelove nagrade
Podsjećamo, Ben S. Bernanke, Douglas W. Diamond i Philip H. Dybvig su ovogodišnji dobitnici Nobelova nagrade za ekonomiju zbog rezultata istraživanja o bankama i finansijskim krizama.
Alain Aspect, Jonh F. Clauser i Anton Zeilinger su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku zbog značajnih postignuća u kvantnoj mehanici, tj. zbog proučavanja ponašanja čestica i atoma.
Carolyn R. Bertozzi, Morten Meldal i K. Barry Sharpless su dobitnici Nobelove nagrade za hemiju zbog razvoja načina za izgradnju molekula, a koji se smatra genijalnim.
Francuskinja Annie Ernaux je dobitnica Nobelove nagrade za književnost, dok su ruska organizacija za ljudska prava "Memorial", ukrajinski Centar za građanske slobode te bjeloruski aktivista Ales Bialitski dobitnici Nobelove nagrade za mir.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
