Znate li da će Bosna i Hercegovina biti snimljena LIDAR-om: Revolucija u snimanju krajolika
U ovom projektu, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini učestvuje kao ugovorni organ. Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine koordinira provođenje projekta, a krajnji korisnici su: Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Odjel za Javni registar Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Kao najbolji ponuđač na tenderu koji je vodila Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini izabrana je firma MGGP Aero.
"Prema posljednjem izvještaju izvođača radova do sada je izvršeno LIDAR snimanje 20 od ukupno 44 bloka i započeto je snimanje 9 novih blokova. Mjesno nadležnim glavnim korisnicima projekta isporučeni su podaci snimanja 4 bloka radi kontrole kvaliteta i prijema radova. Prema našim podacima do danas izvođač radova nije podnio zahtjev za produženje roka realizacije projekta. Ukupna vrijednost projekta je 2.500.000 EUR i uključiti će i podršku u nabavci opreme za glavne korisnike u svrhu pohrane i dijeljenja dobijenih podataka", poručili su iz ministarstva civilnih poslova.
Provedba ovih aktivnosti pridonijeti će stvaranju uslova neophodnih za uspostavu i provedbu INSPIRE direktive, što predstavlja dodatni uslov da zajednički prostorni podaci budu dostupni institucijama na svim nivoima vlasti.
O značaju ovog projekta za bosanskohercegovačku nauku razgovarali smo s arheologom Zavičajnog muzeja u Visokom Tarikom Silajdžićem.
"LIDAR ili Light Detection and Ranging je relativno nova vrsta tehnologije koja je našla široku primjenu u arheologiji. Radi se o neinvazivnoj metodi istraživanja koja je postupku arheološke prospekcije (pregleda terena) dala jednu sasvim novu dimenziju. U pitanju je tehnologija koja radi na principu tzv. daljinskog snimanja (remote sensing) koristeći pulsirajuće laserske zrake za prikupljanje podataka o daljinama i rastojanjima na površini tla. U suštini, princip rada je sličan kao kod sonara – uređaj “ispaljuje” laserske zrake na tlo i mjeri vrijeme koje je potrebno da se vrati nazad do uređaja. Budući da se zna brzina kojom se kreće svjetlost, moguće je izračunati udaljenost između uređaja i tla, odnosno date tačke na terenu. Svako pojedinačno mjerenje se ucrtava pomoću GPS-a i predstavlja kao jedna tačka. Budući da LIDAR ispaljuje veliki broj laserskih zraka, prikuplja se veliki broj tačaka koje se uz pomoć kompjuterskog softwera konvertuju u 3-D model terena. Na taj način, u kratkom vremenskom periodu dobija se detaljna slika konfiguracije tla sa svim prirodnim ili potencijalno vještačkim neravninama i strukturama", pojasnio je Silajdžić upotrebu LIDAR-a u arheologiji.
Ističe da je ono što LIDAR čini naročito privlačnim za arheologe, pored brzine i preciznosti rada, predstavlja činjenica da LIDAR “uklanja” vegetaciju, odnosno šumski pokrov omogućujući pregled terena koji je možda u potpunosti nepristupačan.
"U tom smislu, LIDAR je zaista revolucionizirao arheologiju na način da je učinio mogućim da se izmjere i mapiraju objekti i strukture koje bi inače ostale skrivene u gustim šumama. Nije stoga slučajnost što se među najvećim arheološkim otkrićima posljednjih godina nalaze izgubljeni gradovi Maya u srednjoj Americi koje je tehnologija LIDAR-a “izvukla” iz guste džungle. Zahvaljujući LIDAR-u naše poznavanje urbanizma i arhitekture pretkolumbijskih civilizacija srednje Amerike u poslednjih 10 godina je značajno prošireno", kazao je Silajdžić.
Navodi da je za projekat snimanja teritorija čitave BiH LIDAR-om saznao sam sasvim slučajno dok sam tražio način da primijenim LIDAR tehnologiju na jednom od srednjovjekovnih lokaliteta na širem prostoru Visokog.
"U pitanju je jedna srednjovjekovna utvrda koja bi bila idealna za primjenu tehnologije LIDAR-a budući da veći dio njenog prostora još uvijek leži pod šumom. Znajući da prostor BiH nikada nije snimljen LIDAR-om, krenuo sam u pravcu prikupljanja podataka ko bi uopšte mogao izvršiti takav posao. Pitao sam se da li to rade neke firme iz BiH ili se mora angažovati neka kompanija iz inostranstva. Nekako u tom procesu iskočila mi je informacija da je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine u junu prošle godine (2023) počelo relizaciju Projekta LIDAR snimanja Bosne i Hercegovine ukupne vrijednosti 2.500.000 eura! Malo je reći da sam ostao iznenađen tom informacijom jer se radi o projektu izuzetne važnosti ne samo za arheološku zajednicu BiH nego i šire. Ostao sam zatečen činjenicom da ovakav projekat nije našao većeg odjeka u medijima obzirom da se radi o ogromnom koraku naprijed koji će u značajnoj mjeri unaprijediti sposobnosti terenskog pregleda kako za arheologe tako i za arhitekte, poljoprivrednike, šumarske tehničare itd. LIDAR podloga koja će nakon kompletiranja vjerovatno biti dostupna svim građanima putem zvanične stranice Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (Katastar.ba) i njenog servisa Geoportal-a, uveliko će olakšati arheološku prospekciju terena i područja od interesa. Praktično više neće biti potrebe za pisanjem pojedinačnih projekata i angažovanjem firmi s ciljem posebnog snimanja LIDAR-om što je do sada bio jedini način da se dođe do željenih rezultata. LIDAR će sada biti dostupan svima da se njime koriste i pretražuju područja koja ih interesuju", objasnio je Silajdžić.
Dalje navodi da će vrijeme pripreme za proces arheološkog iskopavanja u što spadaju različite neinvazivne metode uključujući i LIDAR, sada biti dosta skraćeno te ćemo biti u mogućnosti odmah vidjeti o čemu se radi – ima li arhitekture, kojeg je obima, o kakvom obliku se radi, koja površina je u pitanju itd… te u skladu s tim podacima osmisliti i strategiju iskopavanja.
"Prostor Bosne i Hercegovine bogat je arheološkim ostacima svakojake vrste i uprkos sistematičnom iskopavanju, naročito nakon II svjetskog rata kada arheološka nauka poprima organizovaniji i ozbiljniji oblik, još uvijek ima dosta toga novog i nepoznatog. Brdoviti, šumski i teško pristupačni krajevi Bosne i Hercegovine kriju još mnogo toga što nije otkriveno i ne sumnjam da će LIDAR imati vodeću ulogu u mapiranju takvih ostataka u skorije vrijeme", navodi Silajdžić.
Ukazuje na to da primjena LIDAR tehnologije na arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini nažalost još uvijek nije postala uobičajeni postupak.
"Glavni razlog toga je vjerovatno cijena zbog koje upotreba sofisticiranih LIDAR uređaja, u ionako malim budžetima koje nivoi vlasti izdvajaju za arheološka iskopavanja, jednostavno ne može da nađe svoje mjesto. Ako i dođe do nekog snimanja onda se uglavnom radi o stranim institucijama koje posjeduju finansijske kapacitete za korištenje LiDAR-a za potrebe svojih istraživanja. Upravo to je bio slučaj sa istraživanjem prethistorijskih gradina na prostoru Zeničke kotline u periodu 2018. do 2022. godine. Zahvaljujući prije svega Austrijskom arheološkom institutu i Austrijskoj akademiji nauka koja je odlučila da finansijski podrži projekat “Vizualizacija nepoznatog Balkana”, po prvi puta na prostoru Bosne i Hercegovine korištena je tehnologija LiDAR-a za prospekciju arheoloških nalazišta. Zahvaljujući tome, na vidjelo je izašao gusti sistem prethistorijskih gradinskih naselja i kamenih gomila koje su se formirale uz dolinu rijeke Bosne tokom kasnog bronzanog i starijeg željeznog doba. Jedna od njih je gradina Kopilo koja je kasnije tokom iskopavanja “dala” nekoliko senzacionalnih nalaza – nekropolu sa 45 grobova i 50 ukopanih pokojnika i novi tip nakita (fibula) koji je u stručnu domaću i svjetsku literaturu ušao pod imenom 'tip Zenica'", podsjetio je Silajdžić.
Određeni iskorak u pravcu primjene LiDAR-a među domaćom akademskom zajednicom u posljednjih par godina napravio je Institut za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu koji je, prema vlastitom saznanju, primijenio tehnologiju LiDAR-a na dva lokaliteta. U pitanju je istraživanje prethistorijskog lokaliteta Vranjače kod Sarajeva u sklopu projekta “Archeodanube” 2022. godine te istraživanje lokaliteta Baričko Brdo – Lug kod Lukavca iste godine.
"Situacija u svijetu je dosta drugačija. LIDAR već više od jedne decenije aktivno doprinosi otkriću novih lokaliteta i površina diljem svijeta. Vjerovatno najpoznatiji primjer su već spomenuti pretkolumbijski gradovi centralne Amerike koji su zahvaljujući ovoj tehnologiji 'isplivali' iz džungle sa do tada neviđenom složenošću urbane strukture koja uključuje hramove, ceste, odbrambene zidove i veliki broj drugih građevina. Za samo jedno popodne mapiraju se površine za koje bi u normalnim okolnostima trebale godine pa čak i decenije da se istraže i prikažu u cjelosti. Nešto slično desilo se i u Sjedinjenim Američkim Državama na području Nove Engleske. Primjenom LIDAR tehnologije, ustanovljeno je da šumom obrasli predjeli skrivaju tragove cesta, ostatke kuća i farmi čime je stvoren bolji uvid u razvoj oblasti tokom ranog kolonijalnog perioda (18. stoljeće). U susjednoj Hrvatskoj prije više od 15 godina na otoku Sv. Petar u sjevernoj Dalmaciji po prvi puta upotrijebljena je nova vrsta LIDARA za prospekciju podvodnih površina pri čemu su otkriveni ostaci jedne potopljene vile rustike čime je zapravo pokazano da LIDAR nije ograničen samo na prospekciju i ispitivanje kopnenih nalazišta", istakao je Silajdžić.
Navodi i da je zradicija upotrebe LIDAR-a u svijetu dosta je duža nego kod nas u Bosni i Hercegovini zbog čega je i šira javnost vrlo rano došla u dodir s ovom tehnologijom. Dok mi danas još uvijek ovisimo o specijaliziranim projektima usmjerenim namjenski za snimanje određenog lokaliteta ili površine čije rezultate opet ima priliku da vidi samo uski krug ljudi okupljenih oko projektnih aktivnosti, dotle obično stanovništvo Sjeverne Amerike ili većeg dijela Evrope ima priliku da pregleda i istražuje LIDAR snimke kad hoće i kako hoće, iz udobnosti svog doma, besplatno i na svakodnevnoj osnovi.
"LIDAR je kroz nacionalne baze, na sličan način kao što će to biti učinjeno i kod nas putem Geoportal-a, stavljen na raspolaganje ne samo osobama koje se na uži način služe njime (arheolozi, arhitekti, građevinski inžinjeri…) već i prosječnom čovjeku koji iz ličnog entuzijazma koristi LIDAR snimke za pregled prostora koji se njemu čini interesantnim. Web stranice kao što je npr. LIDAR AND AERIAL ARCHAEOLOGY (https://lidarandaerialarchaeology.com/) na jednom mjestu nude širok spektar LiDAR i zračnih snimaka iz svih dijelova svijeta kojima se može pristupiti u svako vrijeme i bez ikakve naknade. Na društvenim mrežama također postoje brojne grupe koje okupljaju LIDAR entuzijaste koji svakodnevno razmjenjuju iskustva i snimke sa interesantnim strukturama i obrascima koje su identifikovali uz pomoć LIDAR-a na različitim stranama svijeta. Naravno, u pitanju su većinom amateri koji pronalaze svakojake tragove koji su većinom recentnog porijekla ali nije rijedak slučaj da se detektuju i autentični arheološki ostaci kao što su prethistorijske humke, rimske ceste, obrisi rimskih vila ili vojnih logora, odbrambeni jarci itd. Sve su to stvari koje se vrlo jasno ocrtavaju na jednom LIDAR snimku i biće stoga vrlo interesantno pratiti uvođenje LIDAR podloge i na našim prostorima. Ne sumnjam da će i kod nas doći do sličnih scenarija. Kao što sam već spomenuo, veliki procenat teritorije BiH je arheološki još uvijek neistražen što ostavlja dosta prostora tehnologiji poput LIDARA da popuni tu prazninu", zaključio je Silajdžić.
