Freelancing je na zapadu prisutan već decencijama, posebno u SAD-u, dok se trend popularnosti ove vrste rada bilježi i u EU, u kojoj, procjenjuje se, ima blizu devet miliona freelancera.
O ovoj vrsti zaposlenja smo razgovarali sa freelancerom Salimom Šabićem iz Travnika koji je magistrirao na Fakultetu informacijskih tehnologija u Travniku, gdje je dobio zvanje višeg asistenta. Njegovi prvi koraci u freelancingu bili su početkom studija, prije desetak godina, kada je radio u oblasti dizajna web stranica, grafičkog dizajna, grafičke obrade knjiga i sl.
Posljednjih nekoliko godina se bavi isključivo razvojem web aplikacija, a uža specijalnost mu je razvoj sistema za e-učenje. Šabić trenutno u saradnji sa još nekoliko ljudi planira projekat edukacije i treninga u oblasti freelancinga, gdje će polaznici imati priliku dobiti certifikate o položenoj obuci, koje će izdavati jedna od vodećih svjetskih organizacija iz SAD-a za edukaciju iz IT oblasti.
U razgovoru za Klix.ba, Šabić pojašnjava kako freelancing nije posebna novost - većina umjetnika, pisaca, slikara, glumaca, novinara, arhitekata i sl. su freelanceri. Međutim, freelancing je nov u smislu rada u određenim oblastima i strukama.
Neki od najplaćenijih freelancera su marketing menadžeri i koordinatori, zatim poslovi dizajna i razvoja web aplikacija i sadržaja, upravljanje sadržajem, copywriting, pisanje stručnih tekstova i blogova, upravljanje društvenim mrežama, tu su i social media koordinatori i community menadžeri, grafički dizajneri itd. Među najslabije plaćenim su lični pomoćnici i poslovi administrativne pomoći.
"Dosta ovih zanimanja zahtijeva izuzetno visok kvalitet i tehničke vještine, dok su druga manje zahtjevna i potrebna je samo dobra organizacija. Ono što je zanimljivo jeste da naš obrazovni sistem gotovo ne poznaje većinu zanimanja, tako da oni koji se odluče da rade na ovaj način moraju biti spremni da konstantno uče i unapređuju svoje lične vještine i znanje", kaže Šabić.
A kakva je situacija u BiH kad je riječ o freelancingu?
Šabić kaže kako poznaje dosta mladih ljudi u BiH koji ostvaruju solidne prihode ovim putem, no kako naše tržište rada, poslovno okruženje i zakonodavstvo još uvijek nisu zreli za ovaj vid poslovanja.
Ipak, u freelancingu vidi veliku perspektivu.
"Tržište je ogromno, tržište je cijeli svijet i ono će samo rasti. Predviđa se da će do 2020. godine od ukupne radne snage svijeta 25 posto činiti freelanceri. Međutim, konkurencija je velika, posebno je veliki broj freelancera koji dolaze iz Azijskih država kao što su Indija, Pakistan, Vijetnam i sl., koji nude solidan kvalitet posla za vrlo nisku cijenu. Konkurencija će biti i veća, stoga ako neko želi da biti freelancer, pravo vrijeme bi bilo jučer. Osnovno što je potrebno jeste poznavanje engleskog jezika, računara i veza sa internetom", kaže Šabić.
Koliko možete zaraditi kao freelancer?
Za razliku od stalnog radnog mjesta gdje je gornja granica zarade ograničena fiksnom platom, kod freelancinga apsolutno sve zavisi od snalažljivosti i vještine pojedinca koji sam određuje svoju satnicu ili se sa klijentom dogovara da radi za fiksnu naknadu po projektu.
"Freelanceri nemaju gornju granicu zarade, možete zaraditi doslovno koliko ste spremni da radite, mnogo freelancera radi i do deset i više projekata paralelno. Ipak, zarada ne bi trebala biti osnovni motiv, potrebno ne pronaći nešto u čemu zaista uživate i da kroz rad ostvarujete vrijednost, a zarada će logičnim slijedom doći", kaže Šabić i dodaje kako ovaj način rada nudi mnogo fleksibilnosti, kao što je geografska nezavisnost klijenta i radnika, te ne zahtijeva prisustvo na određenom mjestu.
"Možete raditi od kuće, iz parka, možete raditi u bilo koja doba, kada želite. Doslovno možete imati telekonferenciju sa klijentom u dnevnom boravku ili u kuhinji, a da imate samo košulju na sebi. Ali sa druge strane, postoje i negativni aspekti. Mnogo freelancera ovaj posao radi kao dopunsku djelatnost, što podrazumijeva mnogo veće radno opterećenje, ili rad po noći, što se također može desiti ako radite za klijenta u drugoj vremenskoj zoni, a isti zahtijeva da ste online tokom njihovih radnih sati. Uz to, fleksibilnost ima i negativne strane, te se može desiti da se bez pritiska neke osobe ne mogu odlučiti da počnu raditi, tu je važna jaka samodisciplina. Poštivanje rokova za dostavljanje projekata je ključna stvar, klijenti zaista ne cijene ako se kasni sa projektom", pojašnjava naš sagovornik.
Proaktivnost: Posvetiti se mogućnostima, ne izgovorima
On ističe kako su mladi ljudi u Bosni i Hercegovini veoma inteligentni, no često pod određenim društvenim pritiskom okoline o tome kako je životni ideal "završiti fakultet i zaposliti se u državnoj firmi".
Mladi, prema njegovom mišljenju, trebaju biti proaktivni, te razmišljati kreativno, fokusirajući se na mogućnosti, a ne izgovore.
"Internet je jednostavno uklonio granice svijeta, putem Interneta možete i pročitati stvari koje ne znate, možete završiti kurs i raditi kao freelancer. Nakon što se odlučite da se bavite freelancingom, potrebno je da upoznate sebe. Uzmite papir i zapišite svoje vještine i znanja koja posjedujete. Zatim, istražite koji se poslovi nude na Internetu, i tu možete prepoznati vještine koje vi možete unovčiti. Prvi koraci su najteži, međutim, uz jaku volju i rad, uspjeh je zagarantovan", savjetuje Šabić i dodaje:
"Ako niste radili projekte do sada i ako ne znate gdje da počnete, uradite nešto za neprofitni sektor, za vašu školu, zdravstveni sektor, uradite nekoliko projekata besplatno kako biste imali nešto za pokazati. Učinit ćete uslugu vašoj zajednici, a to vam može donijeti i nekoliko preporuka, reference su poseban plus, odnosno društveni dokaz da ste vi ono što tvrdite da jeste u svom pismu namjere ili prijavi za projekat".
Društvene mreže, kao što su Twitter, Facebook i LinkedIn mogu poslužiti kao besplatni marketinški kanali koje treba maksimalno iskoristiti. LinkedIn je mreža profesionalaca, a svaki treći profesionalac u svijetu ima svoj profil na LinkedInu.
Erko Jun ostvario dječačke snove u Dubaiju: "Od pokvarenih bicikala do Rolls-Roycea"
