Iako Izrael ima dovoljno sunčeve svjetlosti, njegov obim je premali da bi se mogao oslanjati na tradicionalne fotonaponske elektrane koje intenzivno koriste zemljište. Energija vjetra i hidroenergija također nisu opcije za naciju.
Ron Elfer, prvi čovjek odjela za održivu energiju pri Ministarstvu energetike, rekao je za Reuters da Izrael značajno ovisi o suncu kao obnovljivom izvoru, ali da nedostaje zemljište za solarne farme.
Zbog toga zemlja zaostaje za planiranim ostvarivanjem svog ambicioznog cilja da dobija 30 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine.
"Moramo napraviti neke dramatične korake", poručio je Eifer.
Ti koraci podrazumijevaju naređenje vlade koje će stupiti na snagu za 180 dana, a prema kojim sve nove nestambene zgrade trebaju biti opremljene solarnim panelima na krovovima. Prošlog mjeseca je usvojen prijedlog za donošenje državnog budžeta.
Izrael je već dokazao da ovakve inicijative mogu uspjeti. Prije deset godina je vlada od stanovništva zatražila da koristi bojlere na solarno napajanje, a danas takvi bojleri štete 8 posto električne energije.
Nažalost, većina izraelskih komercijalnih solarnih polja izgrađena je u južnoj pustinji Negev, daleko od najvećih i najnaseljenijih gradova.
"Pored gubitka električne energije u tranzitu s velikih udaljenosti do centra zemlje, važno je održavati otvorene prostore. Ne možete samo pokriti cijelu pustinju solarnim panelima. Zbog toga nam treba više solarne energije tamo gdje postoji veća potražnja za električnom energijom, a koja se dobija od solarnih panela postavljenim na krovovima i koji imaju dvostruku namjenu", kazao je Eifer.
On je dodao da bi oko 60 posto novih panela imalo dvostruku namjenu, koristili bi se kao krovovi, a uz to bi proizvodili energiju.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
