Jasmin Ahmić educira mlade i pravi bh. robota: Interesuju me izazovi i inovacije
Dizart se već godinama bavi proizvodnjom CNC mašina različitih namjena, a prva od njih je "zaživjela" 2005. godine. Pet godina kasnije napravljen je CO2 laser, potom 2011. godine 3D printer, plazma 2013. te u konačnici laser za rezanje metala 2015. godine.
Priča je počela u jednoj garaži u sarajevskom naselju Buća Potok, a zahvaljujući trudu i radu grupe entuzijasta, veoma je uspješna.
"Tačno je da smo počeli u garaži u kojoj smo radili sve dok nismo dobili poziv načelnika Općine Novi Grad, koji je obilazio privredne subjekte. Nakon njegove posjete smo dobili veći prostor, ali moram reći da smo mi bili ozbiljna firma i dok smo proizvodnju obavljali u garaži, jer smo izvozili proizvode u osam zemalja. Objekt u kojem se trenutno nalazimo je širi i ljepši, ali je jednako ozbiljan kao i stari. Kvalitet proizvoda je također isti. Ovo je možda i više nego što trebam i želim. Kada sam dobio narudžbu za 14 mašina, rekao sam da ih više neću proizvoditi, jer me serijska proizvodnja ne interesuje, nego izazov i inovacije", izjavio je Ahmić za portal Klix.ba.
Njegov kolektiv se bavi proizvodnjom CNC mašina, ali odnedavno radi i na polju robotike, u čemu Ahmić vidi izazov na osnovu kojeg gradi nove planove među kojima je i bh. robot.
"Bavimo se proizvodnjom CNC mašina, laserskih sistema, 3D printera, plazmi i ostalog što je vezano za CNC tehnologiju. Međutim, sada nam je fokus robotika pa trenutno kupujemo polovne robote iz Nizozemske, koji su profesionalno reparirani i u izvrsnom su stanju. Mi biramo robote koji zadovoljavaju naše potrebe i namjene. Za 'pick and place' aplikaciju nije bitno da li će robot malo 'promašiti', ali za naš posao mora biti izuzetno precizan. Zasad radimo 3D glodanje, 3D printanje i slično, a na jednog robota smo stavili i motorku pa ćemo vidjeti šta će moći napraviti njom. Sada smo fokusirani na robote, to nam se sviđa i pravimo dobar projekt, a to je proizvodnja bh. robota. Trenutno radimo aplikacije na postojeće robote, odnosno kupujemo reparirane robote koji su, naprimjer, korišteni u autoindustriji te im mijenjamo funkciju tako da dobijaju novi život i rade nešto novo. To nam između ostalog omogućava i SprutCAM softver za robote čiji smo zastupnici za BiH. Zahvaljujući softveru, mogućnosti robota postaju neograničene", rekao je naš sagovornik.
Projekt bh. robota je u toku te bi trebao biti završen ove godine.
"Naš robot je u fazi projektovanja, svi dijelovi su naručeni i mislim da bi trebao biti u funkciji već do kraja godine. Koristit ćemo ga prije svega za edukaciju i obučavanje mladih ljudi, a pozvat ćemo i škole da dovedu djecu kako bi se upoznala o ovome što radimo. To će biti mali, ali potpuno funkcionalan kolaborativni robot s kamerama i senzorima, a ne veliki robot koji još uvijek ne može raditi zajedno s ljudima. Veliki roboti su u kavezima, veoma su brzi i imaju veliku snagu. Mali kolaborativni robot košta minimalno 30.000 eura, ali ću ga ja napraviti sam sebi i koštat će manje. Moći će se koristiti u bilo kojoj industriji, kombinacija CNC-a i robota je idealna za 'dosadne i glupe poslove', dovoljno je obaviti programiranje i pritisnuti dugme za start", kazao Ahmić.
Saradnja je dosad ostvarena s nekoliko zemalja, iako u Dizartu radi svega sedam osoba.
"Naše proizvode izvozimo u sve zemlje bivše Jugoslavije, osim Slovenije. Također, imamo klijente u Austriji i Italiji, a glavne zemlje su nam Engleska, Irska i Australija. Zbog obima posla imamo potrebu da se širimo, ali ja baš i ne želim to. Napravit ću malu ekipu koja će preuzeti proizvodnju CNC mašina, a ja ću se posvetiti edukaciji i robotima. Ne vidim potrebu za nešto više. Radim 12 sati dnevno, volim svoj posao, ali i trošim svu zaradu do kraja mjeseca", otkrio je direktor Dizarta.
Poznate su teorije da će roboti na radnim mjestima jednog dana potpuno zamijeniti ljude. Ahmić tvrdi da se to neće dogoditi, nego da je budućnost u saradnji čovjeka i robota.
"Sve je veća potreba da ljudi i roboti rade zajedno pa sada imamo manje kolaborativne robote za te svrhe. Roboti nisu svemogući, potrebna je ljudska ruka, ali čovjek danas može sjediti i obavljati jednu operaciju, a roboti ih mogu nastaviti. Roboti će donijeti veliku revoluciju, ali nikada neće zamijeniti čovjeka u potpunosti. Činjenica je da ljudske radne snage ima sve manje, kao i da neke metode mašinske obrade ispadaju iz priče. 3D printer koji printa metal može napraviti bilo šta, konvencionalne metode ne mogu kompleksne oblike koji se ne mogu izraditi nikakvim alatima. Također, inžinjeri su uvidjeli ogromne mogućnosti 3D printera, ove mašine mogu 'isprintati' kuću za 24 sata. Prednosti robota su što mogu raditi bez prestanka i nemaju potrebe kao ljudi", istakao je.
Osim proizvodnje, Ahmić se bavi i edukacijom CNC operatera.
"Imamo akreditovan program za edukaciju CNC operatera te radimo na akreditovanju programa za robotiku i 3D printanje. U našoj školi se trudimo da proizvedemo univerzalce, ljude koji će zaista steći široko znanje. Pored rada na 3D printerima, tu su i paneli s pneumatikom kako bi dobili kompletnu sliku pa čak i znali popraviti mašinu ukoliko bi došlo do nekog kvara. Imamo komercijalne kurseve obuke koji traju tri mjeseca, a također u dogovoru s Općinom Novi Grad uzimamo i pet osoba s biroa koje besplatno obučavamo. To radimo već tri godine, prolaznost nije velika, ali svi koji završe znaju svoj posao. CNC mašine su skupe i opasne, ne mogu dozvoliti da se neko povrijedi ili uništi mašinu. Nastojimo privući mlade ljude, dolaze nam i studenti od kojih neki umjesto desetak sati na praksi kod nas provedu 100 sati", dodao je Ahmić.
Oni koji uspješno završe kurs dobijaju priliku za zasnivanje radnog odnosa.
"Nekima ponudimo posao, da ostanu i rade kod nas, na to se odlučuju uglavnom polaznici komercijalnog kursa, dok se pojedinim s biroa 'ne isplati da rade za 1.000 KM'. Umjesto toga ostaju da žive s roditeljima i zadovoljavaju se sa 2 KM. Jedan čovjek mi je rekao da 'ne bi napuštao blagodeti biroa za zapošljavanje'. Ne razumijem taj bug", rekao je za kraj Ahmić.
