Domet i brzina novog kineskog projektila će biti mnogo veći u odnosu na bilo koji dosad razvijeni torpedo. Bor je veoma reaktivan lagani element koji reaguje jednako dobro s vodom i zrakom te ispušta veliku količinu toplote. Američke zračne snage su eksperimentisale s borom pedesetih godina prošlog stoljeća u namjeri da povećaju mogućnosti svojih supersoničnih bombardera. Međutim, od projekta se odustalo jer je zapaljeni bor teško kontrolisati, a također se formira sloj krhotina koji utječe na performanse rakete.
Međutim, utrka u razvoju hipersoničnog naoružanja, projektila koji mogu letjeti brzinom većom od 5 Macha, ponovo je probudila interes za bor kao gorivo. Kina je eksperimentisala s čvrstim gorivom koje sadrži nanočestice bora za svoje scramjet motore, a i Američka mornarica je obavila uspješan eksperiment s nanocijevima bor nitrida u slučaju svog hipersoničnog oružja.
Tim kineskih naučnika sada radi na razvoju supersoničnog projektila koji koristi isto gorivo.
Tim s Nacionalnog univerziteta za odbramenu tehnologiju je predstavio nacrt za supersonični projektil u necenzurisanom časopisu Solid Rocket Technology. Prema publikaciji, projektil je visok pet metara i može letjeti brzinom od 2,5 Macha na visini od 10.000 metara. To je otprilike visina na kojoj lete i komercijalni avioni. Nakon što preleti 200 kilometara, projektil zaranja u vodu i plovi do 20 kilometara. Kada stigne na udaljenost od 10 kilometara do mete, projektil prelazi u režim torpeda te plovi brzinom od 100 metara u sekundi zahvaljujući mogućnosti superkavitacije, stvarajući ogromni zračni mjehur oko sebe u vodi, što smanjuje otpor i ne usporava raketu.
Naučnici tvrde da će projektil moći promijeniti svoj kurs ili zaroniti na dubinu do 100 metara kako bi izbjegao podvodnu odbranu, a pri tome neće gubiti momentum. Također, naučnici vjeruju da ne postoji odbrana broda koja se može nositi s tako brzim napadom.
Konvencionalno, projektili koji koriste bor kao pogon predviđene su samo za korištenje u zraku. Naučnici su napravili određene promjene u dizajnu poput podesivih ulaznih i izlatnih mlaznica kako bi omogućili sagorijevanje goriva u zraku i vodi.
Tipični sastav goriva projektila s pogonom na bor sasdrži 30 posto ovog lakog metala te druge hemikalije koje se koriste za kontrolu njegovog paljenja. Naučnici su udvostručili koncentraciju bora kako bi dobili veći potisak u vodi. Kako bi riješili potencijalne probleme, naučnici će modificirati čestice bora i poboljšati proizvodni proces.
Kina uvozi polovinu svojih ruda bora koje većinom dolaze iz SAD-a.
