Kina navodno poduzima značajne korake u razvoju podvodne tehnologije tako što širi svoju flotu podvodnih vozila za praćenje koralja, a u planu je i razvoj većih modela koji bi mogli poslužiti u svrhe vojnog izviđanja.
Ova inovativna podvodna vozila su dizajnirana da oponašaju graciozno kretanje manti (raže) te predstavljaju veliki skok u istraživanju morske biologije, no imaju i potencijalnu vojnu primjenu. Riječ je o ideji tima istraživača sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta predvođenog profesorom Caom Yongom.
Razvoj podvodnih vozila mekog tijela započeo je 2006. godine, u početku su bila mala, lagana i dizajnirana tako da liče na likove iz crtanih filmova, a prvenstveno su korištena za praćenje koraljnih grebena.
"Ove godine se pripremamo za izvođenje dubokomorskih primjena podvodnih vozila u klasi od 800 kilograma. Razvit ćemo i prototip od jedne tone, koji će moći nositi veći teret i ploviti još dalje te obavljati izviđanja i napade", izjavio je Yong.
Ranije verzije su uspješno raspoređene u Južnom kineskom moru, gdje su pratile morski život i rast populacije vrsta poput morske zvijezde poznate kao "morska kruna", koja prijeti koraljnim grebenima. Dizajn podvodnih vozila inspirisan je obrascima plivanja morskih organizama te se pokazao efikasnim u kretanju i prikupljanju podataka iz složenih vodenih okruženja.
Ekspanzija kineske podvodne flote ima zadatak da značajno poboljša sposobnosti u civilnim i vojnim domenima. Dok su manja plovila pogodna za edukaciju o moru i praćenje koraljnih grebena, veći modeli se razvijaju za dublje i duže zarone te prikupljanje sveobuhvatnijih podataka.
Ova nova plovila imat će kapacitet za nošenje dodatne opreme, što će povećati njihovu funkcionalnost i operativni opseg.
Kineska manta podvodna vozila opremljena su naprednom tehnologijom, uključujući kamere, sonar i BeiDou navigacijski sistem, koji omogućava prenošenje videa i informacija o poziciji u realnom vremenu do istraživača. Prošle godine je jedno od ovih plovila dostiglo dubinu od jednog kilometra.
Međutim, postoje izazovi u vidu mikroorganizama koje se vezuju za površinu plovila, što potencijalno može ometati njihovo kretanje i navigaciju. Kako bi se riješio ovaj problem, tim razvija poseban gel koji će se nanositi na plovila kako mikroorganizmi ne bi mogli razlikovati plovilo od morske vode.
Kina nije jedina zemlja koja istražuje potencijal manta podvodnih vozila, jer isto čine i SAD. Kompanija Northrop Grumman je testirala sličan podvodni dron ranije ove godine. Ovaj dron je dizajniran za dugotrajne misije dugog dometa u okeanu, gdje ljudi nemaju pristup. Ovaj dron se može usidriti na dno, nositi teret za različite misije i poslužiti za kreiranje strateškog iznenađenja.
Kina je već ranije predstavila napredni podvodni dron UUV300CB, koji je namijenjen izvozu. Ovaj dron naglašava napore Kine da razvije autonomno podvodno oružje. Ovaj dron je dug 11,5 metara i težak je 50 tona, a njegov domet iznosi 834 kilometra. Dizajniran je da nosi podvodne mine, manja podvodna plovila, lagana torpeda i ima potencijal lansiranja projektila.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
