Trud naučnika je otkrio ogromnu industrijsku aktivnost koja je ranije prolazila ispod radara, od sumnjivih ribarskih operacija do "eksplozije" razvoja offshore energije.
Mape su objavljene u časopisu "Nature", a kreirala ih je neprofitna organizacija Global Fishing Watch koju podržava Google. Otkriveno je da se tri četvrtine ribarskih brodova uopće javno ne prate, kao i 30 posto transportnih i energetskih plovila.
Te slijepe tačke bi mogle ometati globalne napore za očuvanje planete, tvrde istraživači. Kako bi se bolje zaštitili svjetski okeani i ribarstvo, političari trebaju imati jasniju sliku o tome gdje ljudi iskorištavaju resurse na moru.
Gotovo svaka država na Zemlji se ujedinila u zajednički cilj koji podrazumijeva zaštitu 30 posto kopna i mora na Zemlji do 2030. godine, a postavlja se pitanje kojih 30 posto treba zaštititi. Međutim, bez ove mape je nemoguće razgovarati o ribarskoj aktivnosti i naftnim platformama.
Global Fishing Watch i druge organizacije su se dosad oslanjale primarno na Automatic Identification System (AIS) kako bi pratili šta se događa na moru. Sistem prati brodove koji su opremljeni uređajima za emitovanje radiosignala, a ti podaci su se u prošlosti koristili za dokumentovanje prekomjernog ribolova i prisilnog rada na brodovima. Međutim, sistem ima i velike nedostatke. Zahtjevi nošenja AIS-a ovisi o zemljama i tipu plovila, a također ga je lako isključiti kada neko želi izbjeći otkrivanje.
Kako bi popunili praznine, David Kroodsma i njegove kolege su analizirati 2.000 TB snimaka satelitske konstelacije Sentiinel-1 Evropske svemirske agencije. Umjesto snimanja tradicionalnih optičkih slika, koje su poput fotografija snimljenih fotoaparatom, Sentinel-1 koristi napredne radarske instrumente za posmatranje površine Zemlje. Radar može prodrijeti kroz oblake i "vidjeti" u mraku, a tako i uočiti offshore aktivnost koju je AIS propustio.
Budući da 2.000 TB predstavlja ogromnu količinu porataka, istraživači su razvili tri modela dubokog učenja kako bi klasificirali svako otkriveno plovilo, procijenili njegovu veličinu i razvrstali različite vrste offshore infrastruktura. Oni su pratili oko 15 posto svjetskih okeana u kojim se odvija 75 posto industrijske aktivnosti obraćajući pažnju na kretanje plovila i razvoj stacionarnih offshore struktura poput naftnih platformi i vjetroturbina između 2017. i 2021. godine.
Ribolovna aktivnost je opala na početku pandemije koronavirusa 2020. godine, no otkriven je gust promet brodova u područjima koja su "ranije pokazivala malu ili nikakvu aktivnost brodova" u javnim sistemima praćenja, posebno oko južne i jugoistočne Azije, kao i sjevernih te zapadnih obala Afrike.
Procvat razvoja energije na moru je vidljiv u podacima. Do kraja 2020. godine su vjetroturbine nadmašile naftne strukture. Turbine su činile 48 posto cjelokupne okeanske infrastrukture do kraja naredne godine, a naftne strukture 38 posto.
Gotovo sav razvoj vjetroelektrana na moru se odvijao na obalama sjeverne Evrope i Kine. Na sjeveroistoku SAD-a su protivnici "čiste" energije pokušali povezati uginuća kitova s razvojem vjetroelektrana na moru, iako dokazi ukazuju da su sudari s brodovima zapravo pravi problem.
Naftne strukture privlače više brodova u odnosu na vjetroturbine. Tankeri se ponekad koriste za transport nafte na obalu kao alternativa cjevovodima. Broj naftnih struktura je porastao za 16 posto u pet analiziranih godina. Razvoj nafte je pet puta više povezan s globalnim prometom plovila u odnosu na vjetroturbine u 2021. godini.
Ova studija ne bi bila moguća bez vještačke inteligencije. Tehnološki napredak dolazi u pravo vrijeme kada je riječ o dokumentovanju brzih promjena u aktivnosti na moru dok svijet pokušava zaustaviti klimatske promjene i zaštititi biodiverzitet prije nego bude prekasno.
