Zbog toga će do 2022. godine nove sigurnosne tehnologije postati obavezne u svim novim evropskim vozilima.
Bosch, poznata njemačka kompanija za inženjering i tehnologiju, pozicionirala se kao glavni dobavljač ove tehnologije, objavivši u decembru da je razvila sistem za praćenje unutrašnjosti vozila koji otkriva uspavane i rastrojene vozače.
Tehnologija koja će se početi ugrađivati u vozila 2022. godine, koristi kamere i umjetnu inteligenciju kako bi otkrila kada su očni kapci vozača postali "teški", kada vozač gleda u telefon ili se okreće prema nekome od putnika.
Algoritam je namješten tako da koristi snimke stvarnih situacija u vožnji i donosi procjenu umora vozača ovisno o položaju njegovih kapaka i brzine treptaja oka.
"Na osnovi ovih parametara može se prepoznati jeste li umorni", kaže za CNN Annett Fischer, promotorica Boschovog novog sistema praćenja.
Tada sistem može upozoriti vozače, preporučiti pauzu ako ustanovi umor ili čak reagirati smanjenjem brzine vozila. Oblik upozorenja, bilo da je to zvuk, svjetlo, usporavanje ili čak volan koji vibrira – ovisit će o željama proizvođača automobila, jer će sistem biti prilagođen njihovom brendu kao i potrošačima.
Spašavanje života
Saobraćajne nesreće širom svijeta uzročnik su više od milion izgubljenih ljudskih života svake godine, navodi se u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu. Upotreba telefona, bilo da je u rukama ili ne, povećava rizik od sudara četiri puta, dok slanje poruka povećava rizik i do 23 puta.
"Umor je posebna tema za one kojima je vožnja dio profesionalnih obaveza", kaže Joshua Harris, direktor kampanje za sigurnost na cestama u Velikoj Britaniji.
"Ovi vozači često su za volanom duže razdoblje, a nerijetko upravljaju i ogromnim vozilima koja mogu prouzrokovati veliku štetu u slučaju sudara. Tehnologija igra važnu ulogu u težnjama da se postigne sigurnost na cestama i pozdravljamo razvoj sistema koji poboljšavaju sigurnost", kaže on.
Dudley Curtis, menadžer za komunikacije pri Evropskom vijeću za sigurnost transporta, slaže se da će dugoročno ovi sistemi doprinijeti značajnom smanjenju broja prometnih nesreća.
"Ali proći će dosta vremena dok sva vozila dobiju ovu tehnologiju", upozorava on. "U međuvremenu, moramo ovaj problem rješavati i iz drugih uglova. Na primjer, iako u Evropi postoje ograničenja u broju dozvoljenih sati provedenih za volanom, trebalo bi strože provoditi i regulirati ova ograničenja."
S druge strane, postoji opasnost i da će se vozači previše oslanjati na ove sisteme.
"Vozači i dalje moraju preuzeti odgovornost za potpunu budnost i koncentraciju tokom vožnje, čak i ako su svi ovi sistemi ugrađeni u njihova vozila", kaže Curtis.
Problemi s privatnošću
Dodatna briga je privatnost, jer sistemi za nadzor vozača putem kamera prikupljaju veliku količinu osobnih podataka o vozaču i putnicima.
Prema Boschu, podatke koje je prikupio njihov sistem procjenjivat će samo softver u samom automobilu, i oni neće biti sačuvani niti proslijeđeni Boschu ili nekom drugom.
Annett Fischer dodaje da, ako proizvođač automobila želi prikupiti bilo kakve podatke od vozača, prvo mora dobiti saglasnost.
Curtis smatra da je transparentnost ključna za povjerenje korisnika. On potiče proizvođače automobila da jasno objasne kako tehnologija funkcionira, kako se podaci koriste i koliko dugo se čuvaju.
"Ako vam to može spasiti život i živote drugih ljudi, svaki takav sistem trebao bi biti dobro prihvaćen", zaključio je Curtis.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
