Robot je krenuo iz stojećeg položaja, sprintao je, a potom se vratio u svoju startnu poziciju bez padanja.
Četveronožni roboti možda privlače pažnju kada je riječ o vojnoj tehnologiji, no dvonožni su interesantniji akademskoj zajednici. Rad na dvonožnim robotima zahtijeva ekspertizu u mehanici, robotici i računarstvu, a istraživači zahvaljujući njima mnogo uče o kretanju na dvije noge, nešto što ljudi uzimaju zdravo za gotovo.
"Kretanje i zaustavljanje u stojećem položaju je mnogo teže od trčanja, baš kao što je polijetanje i slijetanje teže od letenja avionom", rekao je Alan Fern, profesor vještačke inteligencije koji radi na projektu razvoja robota Cassie od 2017. godine.
Naučnici su "strpali" fodinu daana simuliranja okoline u samo sedam dana kako bi naučili Cassie da brzo trči. Proces je nazvan "paralelizacija", gdje se simultano odvijaju mnogi procesi i kalkulacije, a upravo to omogućava Cassie da prolazi kroz nekoliko iskustava treninga istovremeno.
Robot je poučen širokom spektru hoda, a kako su ga istraživači učilči da ubrzava, Cassie je brzo optimizirao tempo slično načinu na koji ljudi trče.
Veliki izazov za istraživače je bio da Cassie započne i završi svoj podvig u stojećem položaju, a da pri tome ne padne. Robot nije opremljen eksternim senzorima ili kamerama, tako da uvijek trči "naslijepo".
U razvoju se koristi budžet od milion dolara koji je osigurala agencija DARPA, a robot je rezultat 16 mjeseci rada rada odjela za robotiku i vještačku inteligenciju. Ovo jej prvi dvonožni robot koji koristi mašinsko učenje za kontrolu svog hoda na otvorenom, a također se može penjati i silaziti stepenicama.
U augustu je Cassie postavio još jedan rekord nakon što je naučio hodati i sam prešao udaljenost od 5 kilometara unutar univerzitetskog kampusa.
